Drago Labaš, prof.
Varaždin
Umirovljenik, aktivista tehničke kulture
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE GRADA VARAŽDINA – SAŽETAK
Zajednica tehničke kulture je nestranačka, nevladina i neprofitna zajednica udruga tehničke kulture i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe tehničke kulture. Zajednica potiče, promiče i skrbi o razvitku tehničke kulture na područjima gradova, županija i na državnom nivou. Omogućuje ostvarivanje zajedničkih potreba i interesa udruga tehničke kulture zbog kojih se u nju udružuju. Posebno brinu o javnim potrebama u tehničkoj kulturi koje se financiraju iz proračuna na lokalnoj i državnoj razini, a provode ih udruge i zajednice. Udruge tehničke kulture oblik su slobodnog udruživanja građana, a osnivaju se, ustrojavaju, djeluju i prestaju u skladu s propisima kojima se uređuje slobodno udruživanje građana.
Temeljni ciljevi djelovanja zajednica tehničke kulture su razvitak i promidžba tehničke kulture, poticanje na stvaralački i znanstveni rad, tehnički odgoj i obrazovanje, znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebno mladih. Nadalje ciljevi su izražavanje i potvrđivanje stvaralačkih sposobnosti, znanja i vještina građana, posebno darovite i hendikepirane djece, inventivni rad, organiziranje natjecanja, smotri, izložbi i drugih vidova popularizacije tehničke kulture, te podizanje razine tehničke kulture kao dijela opće kulture.
Dakako, djelovanje Zajednice i njenih 14 udruga odvija se prije svega na područje Grada Varaždina, dok neke udruge djeluju i na području čitave Varaždinske županije. Aktivnosti Zajednice i njenih članica odnosi se prije svega na odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Sredstva koja su potrebna za ostvarivanje zacrtanih programa djelovanja ostvaruju se iz Proračuna Grada Varaždina, donacijama zainteresiranih poduzeća i uplatama građana za određene tečajeve. Sredstva se prije svega koriste za ostvarivanje programa tehničke kulture, a prema potrebi i za nabavku opreme i stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada.
Zajednica tehničke kulture Grada danas broji 14 članica i to: Automodelarski klub "Shelby" Varaždin, Društvo energetičara Varaždin, Društvo inovatora Grada Varaždina, Društvo inovatora Varaždinske županije, Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin, Foto-klub "Sloboda-VIS" Varaždin, Foto klub Varaždin, Kajak kanu klub "Varteks" Varaždin, Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin, Modelarski centar Varaždin, Radioamaterska udruga „Sloga“ Varaždin, Radio klub Varaždin, Udruga za informatiku Varaždinske županije i "Vanima"–Studio animiranog filma Varaždin. Ukupno broje preko 800 članova.
Ključne riječi: zajednica, tehnika, kultura, udruge, stvaralaštvo, odgoj
ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE GRADA VARAŽDINA
Uvod
Zajednica tehničke kulture je nestranačka, nevladina i neprofitna zajednica udruga tehničke kulture i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe tehničke kulture. Zajednica potiče, promiče i skrbi o razvitku tehničke kulture na područjima gradova, županija i na državnom nivou. Omogućuje ostvarivanje zajedničkih potreba i interesa udruga tehničke kulture zbog kojih se u nju udružuju. Posebno brinu o javnim potrebama u tehničkoj kulturi koje se financiraju iz proračuna na lokalnoj i državnoj razini, a provode ih udruge i zajednice. Udruge tehničke kulture oblik su slobodnog udruživanja građana, a osnivaju se, ustrojavaju, djeluju i prestaju u skladu s propisima kojima se uređuje slobodno udruživanje građana.
Temeljni ciljevi djelovanja zajednica tehničke kulture prema Zakonu i Statutima tehničke kulture među ostalim su:
- razvitak i promidžba tehničke kulture, poticanje na stvaralački i znanstveni rad, tehnički odgoj i obrazovanje, znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebno mladih
- poticanje i promicanje svekolike djelatnosti tehničke kulture
- zaštita i promicanje temeljnog prava građana na slobodno interesno udruživanje u tehničkoj kulturi
- stvaranje i unapređenje uvjeta ostvarivanja programa javnih potreba u tehničkoj kulturi
- znanstveno i tehničko opismenjavanje, tehnički odgoj i obrazovanje, izražavanje i potvrđivanje stvaralačkih sposobnosti, znanja i vještina građana, posebno darovite i hendikepirane djece, te podizanje razine tehničke kulture kao dijela opće kulture
- inventivni rad koji obuhvaća stvaralačke radnje izravno usmjerene na razvoj i uvođenje novih ili unapređivanje postojećih proizvoda, uređaja, materijala, proizvodnih postupaka, metoda i usluga koji koriste rezultate temeljnih i primijenjenih istraživanja, te postojećih znanja i iskustava u gospodarstvu i svim područjima društvenog života
- širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća koje obuhvaća znanstveno i tehničko opismenjivanje građana za primjenu znanstvenih i tehnoloških dostignuća u promicanju tehnološkog razvitka gospodarstva, znanosti i svekolikog života i rada, te poticanje sklonosti i sposobnosti za tehničko stvaralaštvo
- promidžba postignuća udruga, stvaratelja i inovatora
- predlaganje javnih potreba u tehničkoj kulturi
- poticanje i podupiranje osnivanja novih udruga tehničke kulture
- izvođenje izvanškolskog tehničkog i informatičkog obrazovanja mladeži
- organiziranje natjecanja, smotri, izložbi i druge vidove popularizacije tehničke kulture
- izdavačka djelatnost
Sve do sada navedeno vrijedi i za Zajednicu tehničke kulture Grada Varaždina koja je uključena u članstvo Zajednice tehničke kulture Varaždinske županije i Hrvatske zajednice tehničke kulture. Dakako, djelovanje Zajednice i njenih 14 udruga odvija se prije svega na područje Grada Varaždina, dok neke udruge djeluju i na području čitave Varaždinske županije. Aktivnosti Zajednice i njenih članica odnosi se prije svega na odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Sredstva koja su potrebna za ostvarivanje zacrtanih programa djelovanja ostvaruju se iz Proračuna Grada Varaždina, donacijama zainteresiranih poduzeća i uplatama građana za određene tečajeve. Sredstva se prije svega koriste za ostvarivanje programa tehničke kulture, a prema potrebi i za nabavku opreme i stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada.
Krovna organizacija tehničke kulture je Hrvatska zajednica tehničke kulture. Okuplja slijedeće nacionalne udruge i saveze tehničke kulture: Hrvatsku udrugu učeničkog zadrugarstva, Hrvatski astronautički i raketni savez, Hrvatski automodelarski savez, Hrvatski filmski savez, Hrvatski fotosavez, Hrvatski jedriličarski savez, Hrvatski kajakaški savez, Hrvatski radioamaterski savez, Hrvatski ronilački savez, Hrvatski savez brodomaketara, Hrvatski savez CB radioklubova, Hrvatski savez informatičara, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture, Hrvatski zrakoplovni savez, Hrvatsko društvo za robotiku i Udrugu inovatora Hrvatske. Danas je u HZTK udruženo 16 nacionalnih saveza tehničke kulture, 19 županijskih i 34 gradske zajednice tehničke kulture. Zajednice i savezi tehničke kulture potiču i promiču ukupne aktivnosti tehničke kulture i odgovarajuća područja (grane) tehničke kulture na području županija, Grada Zagreba i drugih gradova, odnosno za područje Republike, usklađuju aktivnosti svojih članica, skrbe o unapređivanju stručnog rada i osposobljavanju stručnih djelatnika, te unapređenju dostignuća u tehničkoj kulturi. Mogu obavljati i gospodarske, društvene i druge izvangospodarske aktivnosti, koje u skladu sa zakonom mogu obavljati udruge tehničke kulture.
Već smo spomenuli da je ZTK Grada Varaždina učlanjena i u Zajednicu tehničke kulture Varaždinske županije koja danas broji 20 članica i to: Aeroklub "Rudolf Fizir" Ludbreg, Automodelarski klub "Shelby" Varaždin, Društvo energetičara Varaždin, Društvo inovatora Grada Varaždina, Društvo inovatora Varaždinske županije, Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin, Foto-klub Deseti K Ivanec, Foto-klub "Sloboda-VIS" Varaždin, Foto klub Varaždin, Kajak kanu klub "Varteks" Varaždin, Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin, Modelarski centar Varaždin, Radioamaterska udruga „Sloga“ Varaždin, Radioklub Ludbreg, Radio klub „Novi Marof“ Novi Marof, Radio klub Varaždin, Udruga za informatiku Varaždinske županije, "Vanima"–Studio animiranog filma Varaždin, Zajednica tehničke kulture Ludbreg i Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina.
Povijesni razvoj
Tehnička kultura u Hrvatskoj
Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) nacionalna je organizacija u tehničkoj kulturi. Sadašnje ime dobila je 3. srpnja 1992. u sklopu preobrazbe u uvjetima razvitka hrvatskog društva utemeljenog na tržišnom gospodarstvu, privatnoj inicijativi i građanskoj (parlamentarnoj) demokraciji u neovisnoj državi. Prednik HZTK osnovan je 23. lipnja 1946. godine pod nazivom Republikanska komisija «Tehnika i sport» pri Glavnom odboru Fiskulturnog saveza Hrvatske koji se 13. srpnja 1948. osamostalio u posebnu organizaciju za tehničku kulturu poznatu pod imenom Narodna tehnika Hrvatske.
Udruživanje građana radi bavljenja tehničkim sadržajima iz osobnog interesa i potreba počinje potkraj 19. i na početku 20. stoljeća. Prva udruga tehničke kulture osnovana je 29. svibnja 1876. godine. Riječ je o Jedriličarskom klubu „Plav“ u Krku. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Narodnu tehniku Hrvatske bilo je udruženo trinaest republičkih saveza, pet posebnih zajedničkih oblika djelovanja i općinski-gradski savezi tehničke kulture. Tada su djelovali sljedeći republički savezi: Auto-moto savez Hrvatske, Foto-savez Hrvatske, Jedriličarski savez Hrvatske, Kajakaški savez Hrvatske, Kino-savez Hrvatske, Savez društava za informatičku i računarsku djelatnost Hrvatske, Savez astronautičkih i raketnih organizacija Hrvatske, Savez društava pedagoga tehničke kulture Hrvatske, Savez izumitelja Hrvatske, Savez radioamatera Hrvatske, Savez za motonautiku i skijanje na vodi Hrvatske, Savez za športski ribolov na moru i podvodne djelatnosti Hrvatske i Zrakoplovni savez Hrvatske. Zajednički oblici djelovanja bili su: Pokret „Znanost mladima“, klubovi mladih tehničara, učeničke zadruge, izdavačka djelatnost i Odbor za širenje znanstvenih spoznaja „Nikola Tesla“.
Svaki rat, osim što omogućuje da do izražaja dođu sve najniže ljudske pobude, uvjetuje i napredak znanosti, posebno što se tiče tehničkih znanosti. U svezi toga nakon završetka II. svjetskog rata sve su države, pa tako i tada formirana Jugoslavija, posvetile pažnju tehnici i tehničkoj kulturi, što znači što masovnijoj pripremi građana na ovladavanje tada dostupnim tehničkim aktivnostima. Očito je da je II. svjetski rat ostavio poruku da se borbe dobivaju u zraku (zrakoplovstvo), na zemlji (prometna tehnika), na i ispod vode (brodarstvo), brzim vezama (radiotehnika), informacijama i propagandom (fotografija) i tome slično. Prema tome počele su se razvijati "savezne" organizacije tehnike Jugoslavije koje su trebale biti u službi države.
Godine 1946. pri Fiskulturnom savezu Jugoslavije formirana je Komisija „Tehnika i sport“ sa zadatkom da ujedinjava postojeće i formira nove klubove i organizacije za opće tehničko obrazovanje. Dvije godine kasnije Komisija „Tehnika i sport“ izdvojena je iz Fiskulturnog saveza, nakon čega je formirana samostalna društvena organizacija pod nazivom „Narodna tehnika Jugoslavije“. Ubrzo su se masovno osnivale organizacije i klubovi na nivou Hrvatske i u mnogim gradovima, zajednicama općina i općinama.
Godine 2006. Hrvatska zajednica tehničke kulture raznim manifestacijama obilježila je 60. godišnjicu djelovanja. U nju je bilo udruženo 15 nacionalnih saveza tehničke kulture, 19 županijskih i Zagrebačka zajednica tehničke kulture, 32 gradske zajednice tehničke kulture i Tehnički muzej u Zagrebu. Na području Hrvatske djelovalo je oko 500 udruga tehničke kulture s gotovo 40000 članova. Sve to je dokaz da se tehničkim aktivnostima žele baviti mladi i ostali građani. U novije vrijeme sve više aktivnosti ima u području informatike i robotike, ali nisu zanemarene ni druge grane tehnike.
Tehnička kultura na području Varaždinske županije
Na inicijativu aktivista Narodne tehnike i izvršenih priprema, 9. veljače 1979. godine održana je Osnivačka skupština Konferencije Narodne tehnike Zajednice općine Varaždin. Od tada punih deset godina djelovala je navedena organizacija tehničke kulture na području tadašnjih općina Čakovec, Ivanec, Novi Marof, Ludbreg i Varaždin. Za prvog predsjednika izabran je Josip Črep, poznati aktivist iz Čakovca, a za tajnika Drago Labaš, koji je punih deset godina uzastopno biran na tu dužnost.
U okviru NT ZO Varaždin djelovali su Odbor za odgoj i obrazovanje, Odbor za proizvodna natjecanja, Odbor učeničkog zadrugarstva, Odbor za radio-amaterstvo, Odbor za auto-moto društva, Odbor za kajakaštvo i ronilaštvo, Odbor za zrakoplovstvo i Komisija za nagrade i priznanja. Zahvaljujući takvoj organizaciji redovito su održavane smotre tehničkog stvaralaštva mladih, smotre prometne kulture, natjecanja u pokretu «Nauku mladima», natjecanja metalaca i radnika šumarstva, smotre učeničkog zadrugarstva, brojne akcije radioamatera, kajakaša i zrakoplovnih modelara. Varaždin i druga mjesta ovog područja bili su u više navrata domaćini republičkih susreta, natjecanja i smotri. Tako su održani: X. Sabor učeničkog zadrugarstva Jugoslavije, Smotra astro-nautičkih i raketnih organizacija Hrvatske, Republička smotra iz prometne kulture, Republička natjecanja iz matematike i kemije u okviru pokreta «Nauku mladima», a obilježeni su 125. godina rođenja Mihajla Pupina, 125. godina rođenja Nikole Tesle i 40. godina Narodne tehnike. Organizirane su izložbe i predavanja.
Kao svojevrsni slijednik opisane organizacije, 1994. godine počela je radom novoosnovana Zajednica tehničke kulture Županije varaždinske. Iako su se i u vrijeme domovinskog rata odvijale tehničke aktivnosti u klubovima i ostalim organiziranim oblicima djelovanja, osnivanje Županijske zajednice tehničke kulture bila je svojevrsna prekretnica u organiziranju. Ova je zajednica već na samom početku okupila sedam udruga tehničke kulture. Za prvog predsjednika izabran je dr. Željko Hutinski (Udruga informatičara), a za tajnika profesor Drago Labaš. Od 22. veljače 1996. godine na čelu Zajednice nalazi se Josip Levatić, kao predsjednik.
Svakako treba naglasiti da je i Varaždinska županija uvažavala sve aktivnosti koje je provodila Zajednica tehničke kulture i njezine članice. Kako je rastao broj učlanjenih i novoosnovanih klubova tako su i rasla sredstva iz proračuna Županije. Već smo spomenuli da je na početku bilo samo sedam udruga u Zajednici tehničke kulture, a u međuvremenu je taj broj narastao na 21. Zanimljivo je da su u tom porastu broja članica i novoosnovani klubovi Fotoklub Varaždin, Fotoklub Deseti K Ivanec, Modelarski centar Varaždin, Ronilački centar Triton Varaždin (danas Ronilački klub Gnjurac Varaždin) i Društvo inovatora Grada Varaždina, kao i Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina. Ostali klubovi su već djelovali te su se u proteklom periodu učlanili u Zajednicu tehničke kulture Varaždinske županije.
Krajem 2004. godine Zajednica tehničke kulture Varaždinske županije opremila je jednu informatičku učionicu na novoj lokaciji u Ulici Juraja Križanića 33 i na taj način stvorila uvjete otvaranja podružnice testnog centra Hrvatske zajednice tehničke kulture za polaganje ispita iz informatike za ECDL diplomu koja se priznaje u čitavoj Europi. Već u prvom navratu tu je položeno četrdesetak ispita i nakon toga započeo tečaj za dvadesetak polaznika u trajanju od 120 sati. Ovo je ujedno i početak informatičkog opismenjavanja članova naših udruga i drugih zainteresiranih građana.
Tehnička kultura u Gradu Varaždinu
Od samog početka 1946. godine u okviru Komisije „Tehnika i sport“ na području općine Varaždin djeluju društva i klubovi Narodne tehnike. Već 1948. godine u Varaždinu je formiran Gradski odbor Narodne tehnike. Na godišnjoj skupštini Gradskog odbora Narodne tehnike koja je održana 12. ožujka. 1951. godine prvi put doznajemo ime predsjednika. Bio je to Ivan Žmegač koji je u svojem referatu spomenuo vanjsku i unutarnju situaciju, izgradnju socijalizma, obranu i agresora. Spominju se vozači automobila i motora, piloti, jedriličari, radioamateri, padobranci i kemičari. Ipak aktivnost Odbora je pomalo zamrla. Zbog toga je 1955. godine ponovo održana Osnivačka skupština Narodne tehnike kojoj su prisustvovali brojni predstavnici klubova i društava Narodne tehnike i predstavnici tadašnje vlasti. Referat o značaju tehnike podnio je Zvonko Tuđa koji je istaknuo potrebu da se duh tehnike širi u sve slojeve društva. Spomenuto je da je Narodna tehnika, kao svestrana organizacija, organizirano djelovala u dva navrata u Varaždinu, ali je njen rad zamro zbog nedovoljnog zalaganja pojedinaca. Klubovi, društva, sekcije i grupe tehničke kulture i nadalje su bile uspješne zbog čega se pristupilo formiranju Kotarskog odbora Narodne tehnike. Za predsjednika je izabran Stjepan Ivić, potpredsjednika Silvio Banovec, a za tajnika Antun Risek.
Održana je i Glavna godišnja skupština Auto-moto društva, osnovano je i Radioamatersko društvo. Te godine radioamateri organizirali su svoju izložbu. Održana je i proslava Dana tehnike u Varaždinu u okviru koje je zastupljena motoristika, modelari i radio amateri. Još se ranije osjećala potreba za jednim takvim okupljanjem, jer se motoristikom, modelarstvom i radioamaterstvom bavi velik broj mladih. Te su godine također u tvornici Varteks osnovane modelarsko-jedriličarska, motoristička i radioamaterska grupa. Gradski odbor Narodne tehnike započeo je s osnivanjem sekcija, grupa i klubova u nekim tvornicama (Varaždinskoj industriji svile, Gradskom obrtnom poduzeću i Ložionici). Pokrenuo je i osnivanje Fotoamaterskog društva. Gradski odbor Narodne tehnike organizirao je početkom lipnja 1949. godine „Nedjelju tehnike“ u sklopu koje je održano više izložbi, predavanja, natjecanja, smotri i drugih aktivnosti. Formirano je šest novih klubova Narodne tehnike, a sve manifestacije, naročito izložbe, posjetilo je više od osam tisuća ljudi. Članovi Narodne tehnike popravljali su poljoprivredne alate i strojeve u seljačkim radnim zadrugama Napredak i Budućnost.
Podatak iz 1950. godine govori nam da u Varaždinu postoji razglasna, odnosno radio stanica koja daje koncerte po željama slušača (vidljivo je da je razglas postavljen ranije). Po vijestima da je održana skupštine Narodne tehnike i Auto-moto društva, zaključujemo da su bili aktivni. Doznajemo da je Klub u Rudarskom tehnikumu jedan od najboljih u Republici. Ima auto-moto sekciju, radioamaterski i mašinski kružok. U Klub je upisano 97,4 % đaka i nastavnika škole (!). Osnovan je i Klub narodne tehnike u Varaždinskoj industriji svile, u kojem za sada radi auto-moto sekcija.
Narodna tehnika općine Varaždin, kao društvena organizacija, konstituirana je 1963. godine.
U vremenu od 1977. do 1982. godine u Varaždinu su se održale Republička smotra astronomskih društava, Republičko natjecanje radnika šumarstva, Republičko natjecanje padobranaca, Republičko natjecanje u slalomu kajakaša, Republičko natjecanje metalaca, Republička smotra astronautičkih i raketnih organizacija i više izložbi fotografija. Ove aktivnosti organizirali su članovi desetak odbora koji su djelovali u okviru Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin. Među njima jedan od najaktivnijih je bio Odbor za razvoj i smotre klubova mladih tehničara organizirajući svake godine natjecanja i smotre u kojima je sudjelovalo dvjestotinjak učenika.
1982. u Varaždinu djelovali su sljedeći klubovi: Auto-moto društvo, Aeroklub, Astronomsko društvo, Društvo NT u Gimnaziji, Društvo NT u MEC-u, Društvo NT u ŠC XXXII divizija, Društvo kibernetičara, Društvo inženjera i tehničara tekstilaca, Društvo inženjera i tehničara građevinara, Društvo inženjera i tehničara sigurnosti pri radu, Društvo inženjera i tehničara energetičara, Društvo inženjera i tehničara šumara, Društvo inženjera i tehničara strojara, Fotoklub Sloboda – VIS, Kajakaški klub, Klub za podvodne aktivnosti, Radioklub i dvadesetak klubova mladih tehničara pri osnovnim školama u Varaždinu i izvan njega. Od 1982. do 1986. godine djelovalo je dvanaest klubova udruženih u Općinsku konferenciju Narodne tehnike.
Prostorije na Trgu bana Jelačića 17, koje je ZTK Grada Varaždina (ranije Općinska konferencija Narodne tehnike) koristila zadnjih dvadesetak godina sastojale su se od ureda, prostorija za Radioklub i Društvo inovatora Varaždinske županije, jedne veće i jedne manje dvorane za sastanke i veće skupove. U navedenim prostorijama pored navedenih posljednjih su godina svoje utočište našli i Fotoklub Varaždin, Društvo pedagoga tehničke kulture i Društvo inovatora Grada Varaždina.
Tijekom 1986. godine Varaždin je nizom manifestacija obilježio 40 godina Narodne tehnike u organizaciji Saveza organizacija za unapređenje tehničke kulture Zajednice općina Varaždin i Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin. Održana je svečana akademija i otvorena izložba o razvoju i djelatnosti Narodne tehnike na području općine Varaždin. Na izložbi su sudjelovali AMD Varaždin, Aeroklub, Astronomsko društvo, Društvo inovatora LTA, Radioklub, Klub podvodnih aktivnosti Drava, Fotoklub Sloboda – VIS i klubovi mladih tehničara osnovnih i srednjih škola. Auto-moto društvo je tom prigodom vršilo besplatnu kontrolu svjetala i kočnica, održan je okrugli stol na temu „kompjutori“, zatim predavanje članova Astronomskog društva, savjetovanje o energetici, prezentacija proizvodnje u LTA, mladi tehničari su puštali balone, a članovi KPA Drava su održavali predavanja i projekcije filmova o ronjenju. Obilježavanje Dana narodne tehnike (17. travnja) održavalo se svake godine, sve do početka Domovinskog rata. Isto tako 1996. godine raznim je manifestacijama obilježena i 50. obljetnica tehničke kulture. Gotovo četrdeset godina održavala su se proizvodno radna natjecanja u poljoprivredi, šumarstvu, proizvodnji i preradi metala, proizvodnji i preradi kože i gume, te preradi drva. Prema nekim pronađenim zapisima takva natjecanja počela su pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do pred početak Domovinskog rata. Svoj doprinos ovim natjecanjima davala je Općinska konferencija Narodne tehnike Varaždin, Savez sindikata radnika raznih zanimanja i brojna poduzeća.
Godine 1988. započela je akcija za adaptaciju prostorija na Trgu bana Jelačića. Dobivena su sredstva od igara na sreću Hrvatske lutrije, te je ubrzo uveden gradski plin u sve prostorije. U ovoj akciji Grad i neka poduzeća (Varkom, Termoplin) pomogli su uvođenje plina bez značajnijih naknada. Neadekvatne i stare prostorije nisu mogle zadovoljavati sve uvjete. Stoga je već 1999. godine pokrenuta rasprava o budućnosti prostorija na Trgu bana Jelačića 17, kao i traženje novih kvalitetnijih prostorija. Čelni ljudi Grada Varaždina uvijek su obećavali kvalitetnije rješavanje prostornih problema ove Zajednice tehničke kulture i nekih klubova koji su u nju učlanjeni. Pred kraj 1990. godine u invalidsku mirovinu otišao je dugogodišnji tajnik Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin gospodin Ljudevit Bajer. Svakako treba naglasiti da je gospodin Bajer dugogodišnjim radom dao značajan doprinos razvoju i organizaciji većine aktivnosti koje su se odvijale u organizaciji Općinske konferencije ili u suradnji s pojedinim klubovima i društvima. Nekako iz dokumentacije je vidljivo da je ipak najviše bio vezan uz mlade tehničare, zatim proizvodna natjecanja, astronome, radioamatere i ronioce.
Osnivačka skupština Zajednice tehničke kulture Varaždin u samostalnoj Hrvatskoj održana je 20. srpnja 1995. godine. Osnivači su bili Klub podvodnih aktivnosti Drava, Društvo inovatora Varaždinske županije, Radioklub Varaždin, CB radioklub Sloga, Kajak-kanu klub Varteks, Fotosekcija Sloboda-VIS i Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin. Na Osnivačkoj skupštini prihvaćen je Statut i program rada, te su izabrani organi upravljanja. Za prvog predsjednika izabran je Josip Levatić, kao predstavnik Radiokluba, a za tajnika Drago Labaš iz Društva pedagoga tehničke kulture. Pored predsjednika i tajnika u Izvršni odbor ušli su još Miljenko Tomašek (Kajak-kanu klub), Josip Golubić (DIV) i Željko Hutinski (Udruga informatičara).
Na drugoj izbornoj skupštini, 1998. godine, za predsjednika je izabran Josip Golubić. Zajednica je već tada brojila deset klubova i društava tehničke kulture. Izborna skupština ponovno je održana 2002. godine. Za predsjednika je izabran mr. Teodor Abramić, dok je tajnik i nadalje Drago Labaš. Broj udruga koje su se učlanile u Zajednicu tehničke kulture stalno raste. U vrijeme održavanja izborne skupštine 2002. godine bilo ih je 13. Pored navedenih kod osnivanja tu su još Društvo energetičara, Diamond aeroclub Varaždin, Fotoklub Varaždin, Modelarski centar, Ronilački centar Triton“ i Vanima - Varaždinski animatori. Do konca 2004. godine u članstvo ZTK ušli su još Društvo inovatora Grada Varaždina i Ronilački klub Gnjurac (kao slijednik Ronilačkog centra Triton). U međuvremenu još su osnovani Foto klub Deseti K u Ivancu i Automodelarski klub „Shelby“ u Varaždinu. CB radio klub „Sloga“ promijenio je ime u Radioamaterska udruga Sloga Varaždin, a „Vanima“ Varaždinski animatori u „Vanima“-studio animiranog filma.
Predsjednici Narodne tehnike općine Varaždin, Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin, Zajednice tehničke kulture Varaždin i Zajednice tehničke kulture Grada Varaždina bili su prema pronađenim dokumentima: Ivan Žmegač, Marinko Arsenić, Branko Hrašćanec, Ninoslav Birolla, Stjepan Ratkaj, Asić Nikola, Josip Levatić, Teodor Abramić i Stjepan Androlić.
Saznavši za pripremanje knjige „Naše tehničke godine“, koju je izdala Zajednica tehničke kulture Varaždinske županije 2005. godine, javio se i poslao svoj prilog gospodin Josip Lednicki, dipl.ing. koji danas živi u Zagrebu. Stoga donosimo skraćenu verziju njegovog osobnog sudjelovanja u razvoju tehnike (čitaj tehničke kulture) u Gradu Varaždinu.
Kao rođeni Varaždinac počeo se baviti tehnikom još 1938. godine i to u stanu Ivana Košćeca koji je imao mali kemijski laboratorij u Draškovićevoj ulici. Za dio pokusa iz kemije trebalo im je i više tehničkih uređaja – zvonce, preklopnik, baterija, sijalica… Vrlo brzo im je interes s kemije prešao na radioamaterstvo. Izrađivali su detektore, a zatim i prijemnike s elektronskim cijevima. Priključio im se i Mirko Malez. Tada je u Varaždinu prodavao rezervne dijelove i popravljao radioaparate gospodin Sobjeslavski na Tomislavom trgu. U tom krugu bili su još Aleksandar Bergstein, Vladimir Vigele, Marijan Jovan i Teodor Hirš. Najveći interes bio je za radioamaterstvo – sami su popravljali svoje i tuđe uređaje. Napravljen je i jedan prijenosni radioprijemnik kojeg su nosili i slušali na Dravi (na slici). Također su napravljene prve radiostanice preko kojih su se ilegalno zabavljali na frekvenciji blizu frekvencije Radio Zagreba. Gospodin Lednicki je 1944. godine napravio i drugu radiostanicu koju je držao u svom podrumu. Svoju ljubav prema radioamaterizmu prenio je i na svog sina, a s nostalgijom čuva Morzeov telegrafski aparat, prijenosne telefonske aparate, stari radioprijemnik, dijelove detektora, ispravljač, mjerni instrument i druge tehničke naprave.
Predsjednici Narodne tehnike općine Varaždin, Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin, Zajednice tehničke kulture Varaždin i Zajednice tehničke kulture Grada Varaždina bili su prema pronađenim dokumentima: Ivan Žmegač, Marinko Arsenić, Branko Hrašćanec, Ninoslav Birolla, Stjepan Ratkaj, Zdravko Pizek, Asić Nikola, Josip Levatić, Teodor Abramić i Stjepan Androlić.
Kako je danas
Rijetko se čovjeku događaju i ostvaruju snovi. A početkom prosinca 2004. godine uz Dan Grada to se dogodilo u Varaždinu. Nakon više desetaka godina članovima udruga tehničke kulture u Varaždinu ostvario se san. Dobili su na korištenje nove prostorije u Ulici Juraja Križanića 33. Prostorije od gotovo 500 kvadratnih metara im je dodijelio Grad Varaždin, a opremanje su pomogli Hrvatska zajednica tehničke kulture i Varaždinska županija.
I gle čuda! Na otvorenju novih prostorija u prvom redu velike dvorane pred stotinjak članova udruga tehničke kulture i ostalih građana baroknog grada sjedili su redom Marija Dujmović, glavna tajnica i Ante Markotić, predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture, zatim Zvonimir Sabati, župan Varaždinske županije, Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, dogradonačelnik Tomislav Bogović i pročelnik Janko Pavetić. Svi su oni kao i brojni novinari i televizijski snimatelji odali počast TEHNIČKOJ KULURI. I tom prilikom nije bilo politike već samo javno izgovorene podrške nastojanjima da se tehnička kultura još više razvija na dobrobit mladih i ostalih građana Varaždina. Dana su i obećanja o povoljnijem tretmanu nastojanjima Zajednice tehničke kulture i njenih udruga da okupljaju, da obučavaju, da razvijaju tehničko mišljenje. I zato ne želimo ovdje govoriti o tome što su sve govorili doktori Markotić, Sabati i Čehok, te predsjednik ZTK Varaždinske županije Josip Levatić, već samo želimo istaknuti da je tehnička kultura segment gdje se i razne političke opcije spajaju u jedinstvo. To bi u Saboru rekli da je postignut koncenzus. Dobro da je tako i neka ostane tako. Naravno da će se udruge i zajednica odužiti za ovakav pristup javnim potrebama u tehničkoj kulturi. Svi poimence navedeni i svi ostali već su se na svečanosti otvaranja novih prostorija mogli uvjeriti u svu vrijednost aktivnosti kojima se bave zaljubljenici u tehničku kulturu. U to su se mogli uvjeriti i jesu se uvjerili i mnogo prije samog otvaranja novih prostorija. Da nije tako zar bi tehnička kultura dobila to što je u čast Dana Grada Varaždina konačno dobila. Tome su pripomogli i brojni izvrsni rezultati mladih tehničara, fotografa, radioamatera, inovatora, autora crtanih filmova, ronioca, kajakaša, modelara, energetičara, informatičara i drugih. I velik broj aktivista tehničke kulture iz Varaždina i Varaždinske županija nosioci su najviših državnih priznanja i nagrada.
Sredinom ožujka 2009. godine zaljubljenici u tehničku kulturu ostvario im se i drugi san. Još jednom su doživjeli sreću otvaranjem dviju adaptiranih prostorija u podrumu zgrade u Ulici Juraja Križanića 33. U njima će se daleko češće održavati tečajevi i radionice iz informatike, robotike, elektronike i drugih srodnih grana tehnike. Polaznici će biti učenici osnovnih i srednjih škola te brojni građani. Ovu radost aktivistima tehničke kulture prije svega su svesrdno pomogli Grad Varaždin i Hrvatska zajednica tehničke kulture, te dakako Varaždinska županija. U ovim će prostorima polaznici tečajeva i radionica učiti i raditi sa najmodernijom opremom.
Stoga je trebalo doći do ostvarenja prvog i drugog SNA.
U sastavu Zajednice tehničke kulture Grada Varaždina danas djeluje 14 slijedećih udruga: Automodelarski klub „Shelby“ (osnovan 2008. godine), Društvo energetičara (1965.), Društvo inovatora Grada Varaždina (1999.), Društvo inovatora Varaždinske županije 1984.), Društvo pedagoga tehničke kulture (1996.), Foto-klub „Sloboda-VIS“ (1949.), Foto klub Varaždin (1999.), Kajak kanu klub „Varteks“(1953.), Klub podvodnih aktivnosti „Drava“ (1981.), Modelarski centar (2001.), Radioamaterska udruga Sloga (1987.), Radio klub Varaždin (1948.), Udruga za informatiku (1994.) i „Vanima“-Varaždinski animatori (1986.). Donosimo i nekoliko osnovnih podataka o udrugama, klubovima i društvima koji su u sastavu Zajednice tehničke kulture.
Automodelarski klub „Shelby“ Varaždin
Klub je osnovan 4. ožujka 2008. godine na inicijativu grupe od desetak mladih zaljubljenika u automodelarstvo. Tijekom godine klub je registriran i učlanjen u Hrvatski automodelarski savez. Bavit će se organizacijom škola (radionica) automodelarstva i utrka automodela. Član Zajednice tehničke kulture Grada Varaždina i Zajednice tehničke kulture Varaždinske županije.
Društvo energetičara Varaždin
Počeci okupljanja rukovatelja energetskih postrojenja datiraju od 1965. godine na inicijativu ložača i strojara parnih kotlova Varteksa, VIS-a i Kalnika. Kako za rad Društva nije bilo određenih programa, jedini cilj Društva bio je da na okupu održi tada relativno mali broj energetičara. U osnivanju ogranka Saveza energetičara Hrvatske sudjeluju tadašnji stručnjaci iz Varteksa, Kalnika i VIS-a.
Prema državnim propisima proizašla je obveza da postojeći kadrovi moraju polagati dodatne ispite. Članovi Društva uključili su se u pripremu kandidata za razna energetska zvanja kao što su rukovatelji i strojari parnih kotlova, vodnih turbina, kompresorskih stanica, rukovatelji i ložači centralnih grijanja, crpnih stanica. Tadašnji školski sustav nije davao adekvatne profile ljudi za sigurno i učinkovito rukovanje tim postrojenjima. Kako nije bilo takvih modernijih postrojenja, nije bilo ni praktičnih ni teoretskih znanja, stoga se je nametala nužnost i potreba međusobne suradnje i stjecanja novih znanja.
Novim članovima Društva postaju oni koji su među prvima polagali stručne ispite. Polako se u članstvo uključuju inženjeri i tehničari raznih poduzeća, ne samo iz Varaždina već i iz Čakovca, Varaždinskih Toplica, Novog Marofa, Ludbrega i Ivanca. Porastom broja članova, ali i dizanjem tehničke razine postrojenja, ukazala se potreba za dodatnim osposobljavanjem postojećih kadrova organiziranjem stručnih ekskurzija te organizacijom stručnih savjetovanja.
Društvo inovatora Grada Varaždina
Društvo inovatora Grada Varaždina osnovano je kao samostalno društvo 17. lipnja 1999. godine. Na osnivačkoj skupštini našlo se 16 članova, da bi se taj broj u proteklom razdoblju povećao više puta. Osnivanjem ovog Društva željelo se dati poticaj većem broju potencijalnih inovatora da svoje kreativne i inovativne zamisli pokažu zainteresiranim građanima i gospodarstvenicima. Financijske i prostorne poteškoće, s kojima su se članovi Društva inovatora Grada Varaždina suočavali kroz protekli period, razlog su što nisu došle do izražaja sve njihove inovativne zamisli. Ipak i u tom kratkom periodu djelovanja uspješno su sudjelovali na nekoliko izložbi inovacija, a nekoliko je izuma prijavljeno Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.
Društvo inovatora Varaždinske županije
Društvo inovatora Varaždinske županije obilježilo je 2004. godine 20. obljetnicu neprekinutog djelovanja. Zapravo ova udruga inovatora osnovana je još 1984. godine pod nazivom "Društvo izumitelja i autora tehničkih unapređenja Zajednice općine Varaždin" i u početku je imala oko 200 registriranih inovatora na području bivše Zajednice općina Ivanec, Novi Marof, Čakovec, Ludbreg i Varaždin, dok danas broji stotinjak članova. Za predsjednika je izabran mr. Stjepan Ozimec, veliki zaljubljenik u pokret inovatorstva. On i dana obnaša dužnost predsjednika Društva.
U svom dosadašnjem radu Društvo inovatora Varaždinske županije ostvario je više nego vrijedne rezultate. Varaždinski inovatori izlagali su na svim važnijim izložbama i sajmovima inovacija u Hrvatskoj i inozemstvu, a dva puta su i sami organizirali izložbe inovacija u Varaždinu (1994. i 2000.). Posljednjih godina u suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske organiziraju i izložbu maturalnih radova u području dizajna. Do sada je putem DIV-a provedena zaštita u DZIV-u preko 30 patenata, 20 obličja (industrijski dizajn) i desetak zaštita žigova. Povodom 20. obljetnice izdana je i knjiga „Varaždinski inovatori“ autora Stjepana Ozimca. DIV i brojni njegovi članovi dobitnici su visokih priznanja i nagrada. Pored ostalog dobitnici su najviše Državne nagrade za tehničku kulturu Faust Vrančić (DIV i Stjepan Ozimec), povelje Hrvatske zajednice tehničke kulture, Diplome Hrvatske gospodarske komore i 40-tak medalja na izložbama inovacija. Predsjednik DIV-a mr. Stjepan Ozimec dobio je i međunarodno priznanje – titulu „Viteza inovatorstva“.
Pojedini članovi DIV-a uspjeli su u proteklom razdoblju i komercijalizirati svoje inovacije – dr.sc. Darko Novosel, Zvonimir Rihtarić, Slavko Canjuga, Vladimir Starej, Ivan Meštrić, Ivan Knežić, Stjepan Katušić, Vjekoslav Kukec, Rudolf Pivar, Đuro Kukec, Vladimir Proskurnjak, Damir Sever, Zvonimir Juranko, Kruno Jurgec, Dražen Glas i dr. Branko Kesteli.
Varaždinski su inovatori izlagali i demonstrirali svoje umotvorine u proteklih 24 godine na mnogim mjestima u tuzemstvu i inozemstvu. Najčešće je to bilo na INOVI i ARCI u Zagrebu, zatim u Varaždinu, Rijeci, Karlovcu, Koprivnici, Krapini te Nedelišću na MESAP-u. U inozemstvu su to bile međunarodne izložbe u Londonu, Nürnbergu, u Genevi, u Bruxellesu, u Kolnu, u Budimpešti, a dva puta su letjeli preko Atlantika u SAD u grad Pittsburgh. (dr. Darko Novosel, mr. sc. Vladimir Špiranec te Vladimir Starej) osvojivši jednu zlatnu (Novosel) i dvije srebrne.
Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin
Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin osnovano je kao pravni subjekt 1996. godine. Osnivačka skupština održana je 14. ožujka u prostorijama ZTK na Trgu bana Jelačića 17 uz nazočnost 28 učitelja tehničke kulture. Donijeta je odluka o osnivanju, prihvaćen je Statut, okvirni program rada i izabrani organi upravljanja.
Za prvog predsjednika izabrana je profesorica proizvodno tehničkog obrazovanja Nada Pitner Ciglar, a tajnika profesor proizvodno tehničkog obrazovanja Drago Labaš koji tu dužnost obnaša još i danas. Drugi predsjednik bio je učitelj tehničke kulture Krešimir Miolčić, a sada tu dužnost obavlja Stjepan Androlić. Društvo broji 50 članova iz osnovnih i srednjih škola, te iz nekoliko klubova tehničke kulture koji se bave mladima.
Kroz čitavo proteklo vrijeme Društvo se najviše bavilo natjecanjima mladih tehničara, natjecanjima u prometnoj kulturi i stručnim usavršavanjem svojih članova. Mladi tehničari čiji su mentori upravo članovi Društva pedagoga tehničke kulture su od 1977. (od kada postoje podaci) do 2009. godine osvojili 54 prva, 57 drugih i 59 trećih mjesta na državnim natjecanjima.
Na svim seminarima, savjetovanjima i školama tehničke kulture članovi ovog Društva su prisutni. Nekoliko članova Društva aktivni su nositelji stručnog osposobljavanja. Jedan član Društva bio je predsjednik Hrvatskog saveza pedagoga tehničke kulture šest godina (Drago Labaš), a jedan predsjednik državnog stručnog povjerenstva (Stjepan Androlić) na natjecanjima mladih tehničara. Dvoje članova (Stjepan Androlić i Drago Labaš) bili su članovi tima koji je osmislio i koji je pratio provođenje eksperimentalnog programa tehničke kulture u 117 osnovnih škola u Hrvatskoj. Oni su ujedno i suautori udžbenika i vježbenice za eksperimentalni program od petog do osmog razreda, kao i udžbenika i radnih bilježnica za tehničku kulturu prema Hrvatskom nacionalnom standardu. Članovi ovog Društva iskazali su se i u organizaciji državnih natjecanja mladih tehničara 1977., 1996. i 2003. godine koja su održana u Varaždinu.
Zahvaljujući prijedlozima koje je Društvo uputilo na natječaje najvišu Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić do sada su primili Martin Kralj (za 1984.), Ninoslav Birolla, Drago Labaš i II. Osnovna škola Varaždin (za 1996.), Stjepan Androlić i Elektrostrojarska škola Varaždin (za 1997.), Klub mladih tehničara „Nikola Tesla“ V. osnovne škole Varaždin (za 1999.), III. Osnovna škola Varaždin (za 2001.), Vlatko Đakulović (za 2002.), Osnovna škola Petrijanec i Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin (za 2003.), Fotografi Srednje strukovne škole Varaždin (za 2004.), Klub mladih tehničara Faust Vrančić VI. Osnovne škole Varaždin (za 2005.), Višnja Rajić (za 2006.), Klub mladih tehničara Osnovne škole Franje Serta Bednja, te Ivica Kolarić i Osnovna škola Gustava Krkleca Cestica (za 2007.). Hrvatska zajednica tehničke kulture također dodjeljuje javna priznanja, počasna zvanja i nagrade. Nagradu za životno djelo za 2004. godinu dobio je Drago Labaš, tajnik Društva. Godišnjue nagrade HZTK do sada su dobili Marijan Mikac (za 1999.), Stanko Toth (za 2001.), Ivica Kolarić (za 2004.), Zlatko Cesar (za 2005.) i Stjepan Androlić (za 2007.). Dobitnici Povelja HZTK su Klub mladih tehničara Faust Vrančić VI. Osnovne škole Varaždin (za 2001.), Klub mladih tehničara Osnovne škole Vidovec (za 2002.), Klub mladioh tehničara II. Osnovne škole Varaždin (za 2003.) i Klub mladih tehničara Osnovne škole Vladimira Nazora Sveti Ilija (za 2005.). Dva člana ovog Društva, Vlado Abičić i Darko Tomašek, dobitnici su zvanja instruktor-savjetnik za 2003. godinu. Članovi DPTK Varaždin u dosadašnjem radu su dobili i brojna druga priznanja i nagrade. Godišnje nagrade Zajednice tehničke kulture Varaždinske županije dobili su Višnja Rajić (za 2004.), Katica Erlih i DPTK Varaždin (za 2005.), Vlado Abičić (za 2006.) i Mijo Barišić (za 2007.). Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina dodijelila je godišnje nagrade Krešimiru Miolčiću (za 2004.), Danijelu Labašu (7a 2005.), Mladenu Kralju (za 2006.), te Raji Jeftiću i Vlatku Đakuloviću (za 2007.).
Svakako treba naglasiti da su učitelji tehničke kulture i znatno prije 1996. godine imali svoje Društvo pedagoga tehničke kulture koje je djelovalo kao radno tijelo u okviru Općinske konferencije Narodne tehnike Varaždin. Predsjednici su bili Antun Kliček, Josip Šantavec i Nada Pitner Ciglar. Jedno vrijeme postojao je i Odbor za rad s učenicima osnovnih i srednjih škola na području bivše Zajednice općina Varaždin i na području općine Varaždin.
Foto klub „Sloboda-VIS“ Varaždin
Osnivačka je skupština održana 27. srpnja 1999. godine uz dvadesetak nazočnih članova, kada je usvojen novi Statut te izabran peteročlani Izvršni odbor s Ivanom Vrbanićem predsjednikom i Željkom Hajdinjakom tajnikom. Već u prosincu iste godine priređena je u Galeriji LUV-a, uz potporu Varaždinskih vijesti te Zajednice tehničke kulture Grada i Županije, reprezentativna Klupska izložba uz sudjelovanje 19 članova, čime je novo formirana udruga potvrdila svoju osnovnu programsku orijentaciju. Tada slijedi niz izložbi u skladu s godišnjim programima rada i raspoloživim financijskim sredstvima.
Prema dostupnim podacima početci organiziranog fotoamaterizma i njegovanja umjetničke fotografije u Varaždinu, javljaju se krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Vjerojatno su i ranije imućniji Varaždinci imali fotografske aparate kojima su bilježili svoja obiteljska događanja, putovanja ili planinarske izlete, fotografije su im izrađivali profesionalni varaždinski fotografi, pa su i ostale u obiteljskim albumima.
Nakon Drugog svjetskog rata u organizaciji Narodne tehnike i u Varaždinu se počinju osnivati amaterska društva, s različitim djelatnostima s područja tehničke kulture, ponajprije radioamateri, zatim aviomodelari i naposljetku fotoamateri. Iako arhiva iz onoga vremena nažalost nije sačuvana, početak organizirane fotoamaterske aktivnosti može se zaključiti iz Varaždinskih vijesti, mada ne i točan datum osnivanja. Naime, u svojemu broju 164 od 21.travnja 1949. u rubrici Narodna tehnika i pod naslovom «U Varaždinu je osnovano foto-kino amatersko društvo» donosi se tekst iz kojega je vidljivo da je počela i takva aktivnost.
Prva izložba umjetničke fotografije u Varaždinu organizirana je zahvaljujući Fotoklubu Varaždin (taj se naziv tada javlja prvi put) u listopadu 1956. godine.
Foto klub Varaždin
Ove 2009. godine navršava se deset godina uspješnog rada Foto kluba Varaždin. Klub je osnovan s namjerom da se pretežito bavi članovima koji dolaze iz redova učenika osnovnih i srednjih škola. Dakako u Klubu se kao članovi i nosioci svih aktivnosti nalazi i desetak starijih osoba koji svoja znanja prenose na najmlađe. U proteklih deset godina članovi Foto kluba Varaždin izlagali su na više od 150 izložbi fotografija u Hrvatskoj i inozemstvu. Na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu mladi fotografi Foto kluba Varaždin dobili su i brojna priznanja i nagrade. Posebno želimo istaknuti uspjehe na međunarodnim izložbama fotografije gdje je izlagalo više od stotinu članova, na kojima su također nagrađivani brojnim nagradama i priznanjima.
Povodom obilježavanja desetogodišnjeg jubileja pored ostalih aktivnosti Foto klub Varaždin planira održati retrospektivnu izložbu fotografija svojih članova koje su bile na raznim međunarodnim izložbama. Također u pripremi je i izdavanje Fotomonografije Varaždina koji upravo ove godine slavi 800. godina slobodnog kraljevskog grada. Autori fotografija bit će isključivo učenici osnovnih i srednjih škola koji su ujedno članovi Foto kluba. Održat će se i nekoliko tečajeva za početnike, a naročito obradu digitalnih fotografija.
Foto klub Varaždin danas okuplja šezdesetak članova, koji redovito svoje fotografije izlažu na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2008. na izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu izlagalo je pedesetak članova, a na kojima su izložili preko 150 fotografija.
Kajak kanu klub „Varteks“ Varaždin
Preteča organiziranog bavljenja kajakaštvom u Varaždinu, može se uzeti godina 1953. kada su gospoda Josip UROIĆ, Berislav CHYTIL i Zvonimir GABUD sami izradili sklopive kajake te tako počeli s propagiranjem kajakaštva. Godinu dana kasnije, u veljači 1954., održana osnivačka skupština, na kojoj je utemeljen Kajak klub TEKSTILAC u sklopu Radničkog športskog društva Tekstilac koje je djelovalo u blizini Varaždinske tekstilne industrije Varteks.
Zahvaljujući podršci Radničkog športskog društva Tekstilac, nabavljeno je 5 do 7 sklopivih kajaka i to je bio osnivački fond pri osnivanju kluba. Iznajmljene su jedine lokacijski prikladne ali potpuno nefunkcionalne prostorije (privatna gospodarska zgrada) na lijevoj obali rijeke Drave, tik uz današnji kolni most, te je tako klub počeo s organiziranim kajakaštvom i kanuistikom. Uz čamce koje su sami izrađivali, nabavljali su se i čamci različitih proizvođača. Iz svega navedenog vidljivo je da se u klubu samogradnja čamaca od samog početka djelovanja kluba koristila da se upotpuni plovni park. Prvi čamci bili su ili drveni ili izrađeni od letvica i rebara te presvučeni gumenim ili šatorskim platnom, te zbog toga vrlo osjetljivi pa se na njih stalno moralo posebno paziti.
Prvi plastični čamac je bio kanu dvosjed nabavljen 1963. godine u Tvornici Elan¨ iz Begunja. Na rijetkim međunarodnim natjecanjima članovi kluba su vidjeli plastične čamce, a posebno ih se dojmilo popravljanje s plastikom i staklenim vlaknima koje je omogućavalo da se oštećeni čamac vrlo brzo može ponovo koristiti, za razliku od sklopivih kajaka za koje je dobrom majstoru trebalo prilično vremena za popravak. Nabava i izrada čamaca nastavljena je sve do današnjih dana. S čamcima vlastite izrade najbolji kajakaši Kluba osvajali su vrhunske svjetske rezultate na natjecaanjima.
Klub podvodnih aktivnosti „Drava“ Varaždin
Začeci ronilaštva u Varaždinu sežu od prije više od 30 godina, jer se već tada ukazivala želja mladih Varaždinaca, a i potreba za jednom takvom aktivnošću. Tako je već 1970. osnovan klub u organizaciji tadašnje Narodne tehnike, no na žalost ti početni impulsi nisu bili dovoljno snažni da ovom sportu i aktivnosti daju pravi zamah. Egzistirajući svega oko godinu dana, njegov rad se ugasio, ronilaštvo je zamrlo i punih deset godina ovaj se sport u gradu gotovo nije ni spominjao.
Osamdesete godine grupa entuzijasta koju su sačinjavali Vladimir Maruševac, Darko Harasimluk, Miljenko Vidović i Zvonimir Bosanović počinje se dogovarati o ponovnom osnivanju ronilačkog kluba. Naišavši na razumijevanje tadašnjeg SUP-a, Štaba teritorijalne obrane i privrednih subjekata kao HE Varaždin i tadašnje Vodogradnje, počelo se s pripremama za osnivanje kluba. Istovremeno trojica: Vladimir Maruševac, Miljenko Vidović i Darko Harasimluk «probijaju led» odlazeći na tečaj s roniocima iz Vukovara, a u organizaciji kluba Mursa iz Osijeka, gdje stječu kategoriju «mlađi ronilac».
Povijesni datum je 21. veljača 1981. godine kada je stotinjak tadašnjih pionira, omladinaca i građana prisustvovalo Osnivačkoj skupštini Kluba podvodnih aktivnosti Drava Varaždin koja je održana u prostorijama tadašnjeg Partizana. Donosi se Statut kluba i drugi akti, usvaja se program rada, imenuje se Predsjedništvo, Nadzorni odbor i stručne komisije, te se za prvog predsjednika bira Petar Kovaček, a za tajnika Zvonimir Bosanović. Klub se učlanjuje u Savez organizacija za fizičku kulturu, te Narodnu tehniku. Klub i danas vrlo uspješno djeluje i neizostavni je sudionik mnogih radnji pod vodom za gospodarstvene i humane svrhe.
Modelarski centar Varaždin
Modelarski centar osnovan je 2001. godine kao slijednik Aerokluba Varaždin nakon višegodišnje stagnacije. Osnivanjem Aerokluba Varaždin u veljači 1954. godine dodatno je popularizirano zrakoplovno modelarstvo kao jedini oblik športske zrakoplovne djelatnosti. Prijašnja tri aerokluba rasformirana su ponajprije poradi financijskih poteškoća, ali je već početkom 1955. godine u gradu djelovala modelarska radionica s 40 polaznika. Varaždinski modelari nisu se u izradi svojih modela ustručavali primijeniti nove tehnologije, a uspješna suradnja s organizacijom Narodne tehnike u Varaždinu tome je znatno doprinosila. Inače zrakoplovno modelarstvo u Varaždinu ima svoje korijene u godinama koje su prethodile prvom svjetskom ratu.
Krajem 1955. godine Aeroklub počinje organizirati sekcije zrakoplovnih modelara po osnovnim školama i na Gimnaziji, a centralna modelarska grupa seniora radi u Aeroklubu s ukupno oko 200 članova. Aeroklub je u to vrijeme koristio za rad prostorije Narodne tehnike u ulici Vladimira Nazora kod gradske tržnice. Najveći uspjeh postigao je u studenom 1955. godine modelar Mladen Prevolčić na natjecanju u Zagrebu za kup ZSH. Zauzeo je u kategoriji Diesel-penjača 2. mjesto i stekao pravo natjecati se u državnoj ekipi za Evropsko prvenstvo penjača, a 1960. Čedo Vertuš koji je postao državni prvak u klasi modela jedrilice A-2.
Od osnutka Modelarskog centra tečajevi se održavaju svake školske godine te je i rezultat polako sve vidljiviji. Mladi zrakoplovni modelari, pod vodstvom Nenada Horvata i Krešimira Hrastovca, polako se počinju pojavljivati na smotrama i natjecanjima i bilježe sve bolje rezultate (pa i prva mjesta), kako sa slobodnoletečim modelima tako i sa modelima na daljinsko upravljane.
Radioamaterska udruga Sloga Varaždin
Svečanom skupštinom i druženjem 1. prosinca 2007. godine CB Radio-NET Klub „Sloga“ Varaždin obilježio je 20-godišnjicu kontinuiranog rada. Bila je to prilika da se uvodnim referatom, kojeg je podnio aktualni predsjednik Slobodan Pernek, evociraju uspomene na sve značajnije događaje kroz koje je ovaj poznati CB klub prošao. Danas ovaj Klub njeguje moderne telekomunikacije, ali njegovi članovi još uvijek s radošću i nostalgijom koriste i stare radio uređaje koji su svojevremeno bili „hit“.
Prvi počeci CB-a (citizens band - građanski opseg) na frekvenciji 27 MHz, datiraju još od 50-ih godina prošlog stoljeća. Dugo godina u sklopu Radio kluba Varaždin djelovala je CB sekcija. Zatim je 1987. godine osnovan samostalni klub pod nazivom CB-klub Sloga Varaždin. Zahvaljujući pronalaženju tadašnjih derutnih podrumskih prostorija u II. osnovnoj školi (bivši stan podvornika škole) dobili su i svoj vlastiti prostor. U daljnje dvije i pol godine mukotrpnog rada, entuzijazma, odricanja, pomoći i donacijama raznih firmi i pojedinaca uspjelo se te prostorije dovesti u funkciju i pretvoriti u današnji zavidni funkcionalni prostor, s obzirom na ostale slične udruge.
Klub je svoju redovitu aktivnost imao do kraja 1991. godine kad je, nažalost zbog događanja u Hrvatskoj i početka domovinskog rata, morao privremeno prestati djelovati. Inicijativom dijela članstva Klub je počeo ponovno djelovati 1993. godine, a 1994. godine ponovno je registriran u udruženje građana i to pod nazivom CB-radio-klub Sloga Varaždin. Prošle 2008. godine odlukom Skupštine promijenjen je naziv u Radioamaterska udruga Sloga Varaždin.
Radio klub Varaždin
Svečanom sjednicom Skupštine 5. prosinca 2008. godine obilježena je 60. godišnjica rada i djelovanja Radio kluba Varaždin. Počeci radioamaterizma u Varaždinu sežu u tridesete godine prošlog stoljeća i vezani su uz nekoliko entuzijasta i grupa ljudi zaljubljenih u radiotehniku. Njihove aktivnosti nastavljene su poslije drugog svjetskog rata, ali još uvijek više kao aktivnosti pojedinaca. Prema pisanju Varaždinskih vijesti od 24.06.1948. godine u Varaždinu je formiran Gradski odbor Narodne tehnike sa motorističkom, modelarskom i radio-amaterskom grupom. Spominje se da je u radio-amaterskoj grupi radilo 27 omladinaca i da ih je 14 položilo osnovni „A „ kurs, dok ih 12 polazilo „B“ kurs. Isto tako spominje se da je u Varteksu osnovana radio-amaterska grupa.
Osnivačka skupština Društva radio-amatera Varaždina za grad i okrug Varaždin održana 27.studenog 1948. godine. Taj se datum uzima kao početak organiziranog rada Radio kluba. Do stagnacije aktivnosti došlo je početkom pedesetih godina, ali već 1955. godine Klub je ponovo proradio pod nazivom kakav i danas nosi. Za prvog predsjednika Radio kluba izabran je šef telegrafsko-tehničke sekcije Antun Risek. Nakon njega dužnost predsjednika obavljali su Smiljko Job, Vice Kekez, Josip Hrg, Tomo Dolovski, Vučko Stojanović, Stjepan Đurin, Vladimir Svržnjak, Eugen Čalopa i Josip Levatić.
Veliki događaj u životu Kluba je dobivanje na korištenje srednje valne lokacije Radio Varaždina u Brezju krajem osamdesetih godina. Tu je formirana natjecateljska sekcija i njezin pozivni znak u novoj Hrvatskoj od 1992. godine 9A7A postaje sinonim za uspjehe Radio kluba Varaždin slijedećih dvadesetak godina. Danas je varaždinski Klub najuspješniji u Hrvatskoj i među prvima u Europi. Nositelji su brojnih međunarodnih priznanja za osvojena prva, druga, treća i ostala mjesta pri samom vrhu rang lista. U jednom od najvećih natjecanja radioamatera, američkom kontestu CQ WPX, Radio klub Varaždin u kategoriji klubova vlasnik je 3 važeća europska rekorda, od 6 mogućih. Ujedno je i europski prvak za 2007. godinu telegrafijom i 2008. godinu fonijom u tom natjecanju.
Za svoj rad Radio klub Varaždin i neki njegovi članovi dobitnici su brojnih priznanja i nagrada. Klub je dobitnik Državne nagrade za tehničku kulturu „Faust Vrančić“ za 1994. godinu, te Josip Levatić, za 2007., koji je u nekoliko mandata predsjednik Radio kluba Varaždin. Pored Državne nagrade za tehničku kulturu Faust Vrančić, Radio klub Varaždin i desetak njegovih članova dobitnici su najviših priznanja hrvatske Zajednice tehničke kulture.
Udruga za informatiku Varaždinske županije
Osnivačka skupština održana je 25. travnja 1994.g. u prostorijama Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Za prvog predsjednika Udruge izabran je dr- Željko Hutinski. Jedna od prvih značajnih akcija Udruge bila je stvaranje uvjeta za održavanje informatičkih seminara. Inicijativu je pokrenuo Teodor Abramić, koji je zajedno s tadašnjim predstojnikom studijske jedinice Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Varaždinu dr. Emilom Erlačem, započeo s aktivnostima na nabavci potrebnih financijskih sredstava i s formiranjem informatičkog kabineta kojega bi koristili studenti fakulteta, a u slobodnom terminu članovi i simpatizeri Udruge. Akcija je zahtijevala prikupljanje cca 95.000,00 kuna, što je ostvareno tijekom naredna tri mjeseca zahvaljujući donaciji Tekstilne industrije Varaždin i Međimurske županije te Studentskog centra, Tehnološkog fakulteta u Zagrebu i vlastitih sredstava Udruge za informatiku. Suradnja s ovom obrazovnom institucijom nastavila se kontinuirano sve do današnjeg dana. Kabinet danas raspolaže s modernih računalima i svom pratećom opremom. Udruga je poticala razvoj informatike i u pojedinim privrednim i drugim organizacijama s kojima je uspostavila dobru povezanost. Pojedine informatičke kuće aktivno su pomagale, kako financijski, tako i materijalno u ostvarenju programa Udruge.
Tijekom svoje gotovo petnaestgodišnje aktivnosti Udruga je nastojala doprinijeti razvoju informatizacije u ovom području u čemu je djelomično uspjela. S obzirom na rad članova Udruge, koji je potpuno volonterski, rezultati su zadovoljavajući, a vjerujemo da bi uz intenzivniju aktivnost većeg broja članova mogli biti i mnogo uspješniji.
„Vanima“-Studio animiranog filma
Na početku treba reći da je nekoliko dječjih animiranih filmova, koji su vrijedna ostvarenja, nastalo u Varaždinu već šezdesetih godina, ali se varaždinska djeca animacijom sustavno počinju baviti tek 1986. godine, pojavom VANIME – grupe za animirani film na II. osnovnoj školi Varaždin. Dubravka Kalinić-Lebinec i Srećko Lebinec, uspješni voditeljski tandem, osnivači su varaždinske škole animiranog filma VANIMA. Izvanredno su surađivali kao voditelji, ostvarujući nekonvencionalnu radnu atmosferu u Vanimi, a rezultat je šezdesetak dječjih animiranih filmova koji ni jednom nisu prošli nezapaženo na državnim revijama, a prikazivani su i na prestižnim festivalima dječjih filmova izvan granica Hrvatske.
U 22 godine rada, kroz Vanimu je prošlo oko 200 autora i snimilo se preko šezdeset filmova u različitim animacijskim tehnikama.
Od malog školskog kluba, koji je prve četiri godine (od 1986. do 1990.) djelovao na II. osnovnoj školi Varaždin, Vanima je postala radionica za cijeli grad. Danas je Vanima dobro opremljena zahvaljujući Gradu Varaždinu i upornosti predsjednice Dragice Vitez, a voditelji, Sandra Ježovita, Hrvoje Selec i Sandra Malenica redovito svake godine organiziraju ljetne radionice crtanog filma.
Na redovitoj godišnjoj skupštini „Vanime“- varaždinske škole animiranog filma donijeta je odluka o promjeni imena. Tako će nakon preregistracije nositi naziv Studio animiranog filma „Vanima“.
Planovi i želje
Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina i sve njene članice, pogotovo one koje su smještene u zgradi u Križanićevoj ulici 33, očekuju da će se zgrada ubrzo adaptirati i s vanjske strane, te urediti krovište. Bilo bi sjajno da se prilikom adaptacije u potkrovlju također urede prostorije za rad udruga tehničke kulture i nekih drugih udruga civilnog društva. Tu je moguće dobiti između 600 i 800 metara kvadratnih korisnog prostora. Tada bi zaista mogli reći da se tu nalazi Centar tehničke kulture jer bi u njemu i druge udruge tada mogle imati prostorne uvjete. U blizini su i fakulteti (elektrotehnika i graditeljstvo) pa bi postojala prava vertikalna povezanost formalnog i neformalnog obrazovanja u nekim tehničkim granama.
Nedavno je završeno uređenje i opremanje podrumskih prostorija u zgradi gdje je smještena Zajednica i desetak udruga tehničke kulture. Stvoreni su dobri uvjeti da se organiziraju brojne aktivnosti koje bi prije svega uključivale učenike osnovnih i srednjih škola. Naš je prijedlog i želja da Grad Varaždin, Varaždinska županije i pojedina zainteresirana poduzeća osiguraju novčana sredstva za voditelje radionica iz robotike, informatike, raketnog i zrakoplovnog modelarstva, elektrotehnike, elektronike, konstruktorstva, fotografije i drugih grana tehnike. Kako većina osnovnih škola radi u jednoj smjeni planira se odvijanje navedenih radionica od ponedjeljka do petka svakodnevno od 16 do 20 sati. Zainteresiranost učenika postoji. Bio bi to najbolji način da se mladi bave korisnim aktivnostima, da se odvuku od svih vidova poroka (alkohol, droga, skitnja). Prostor i oprema postoji i dopunjavala bi se iz redovitih sredstava koja Zajednica i udruge dobivaju iz proračuna ili po natječajima od raznih donatora. Potrebno bi bilo osigurati samo sredstva za troškove voditelja koji bi taj posao stručno i sav jesno obavljali. Dosadašnji rezultati provođenja radionica daju garanciju da bi se i ubuduće ostvarivali odlični rezultati.
Priznanja i nagrade
Rijetko koji grad ili županija se može pohvaliti s tolikim brojem nagrada koje se u Hrvatskoj dodjeljuju aktivistima i udrugama tehničke kulture. Još u bivšoj državi brojni pojedinci i klubovi osvajali su vrijedne nagrade. Tako je Klub mladih tehničara OŠ Vrbno 1983. godine dobio Nagradu tehničke kulture Hrvatske. Dobitnici Nagrade narodne tehnike Hrvatske su Marinko Arsenić (1974. godine), Radioklub Varaždin (1977.), Ivan Fluks (1979.), Auto-moto društvo Varaždin (1981.), Fotosekcija Palninarskog društva Ivančica Ivanec (1982.), Radna organizacija Prvomajska –Itas Ivanec (1986.) i Vice Kekez (1986. godine).
Od 1992. godine, kada je uvedena, najvišu Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, dobilo je 11 pojedinaca i 15 udruga tehničke kulture, odnosno škola koje postižu zavidne rezultate u tehničkoj kulturi. Najvišu godišnju Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić do sada su dobili Martin Kralj (za 1994.g.), Ninoslav Birolla (za 1996.), Dragutin Labaš (za 1996.), Stjepan Androlić (za 1997.), Vlatko Đakulović (za 2002.), Stjepan Ozimec (za 2003.), Ivan Vrbanić (za 2003.), Višnja Rajić (za 2006.), Ivica Kolarić (za 2007.), Josip Levatić (za 2007.) i Vlado Abičić (za 2008.). Povelje su dobili Radioklub Varaždin (za 1994.), II. osnovna škola Varaždin (za 1966.), Elektrostrojarska škola Varaždin (za 1997.), Osnovna škola Martijanec (1998.), Klub mladih tehničara Nikola Tesla V. osnovne škole Varaždin (za 1999.), Društvo inovatora Varaždinske županije (za 2000.), III. osnovna škola Varaždin (za 2001.), Radio klub Ludbreg (za 2002.), Osnovna škola Petrijanec (za 2003.), Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin (za 2003.), Fotografi Srednje strukovne škole Varaždin (za 2004.), Klub mladih tehničara Faust Vrančić VI. osnovne škole Varaždin (za 2005.), Klub mladih tehničara Osnovne škole Bednja (za 2006.), Osnovna škola Cestica (za 2007.) i Foto klub Varaždin (za 2008.).
Hrvatska zajednica tehničke kulture uvela je u samostalnoj državi Hrvatskoj nagrađivanje najboljih pojedinaca i udruga tehničke kulture 1994. godine. U proteklom periodu s područja Varaždinske županije i Grada Varaždina dodijeljena je jedna nagrada za životno djelo, 10 godišnjih nagrada, 10 povelja Hrvatske zajednice tehničke kulture, 3 počasna zvanja instruktor-savjetnik i 1 počasno zvanje mentor-savjetnik. Nagradu za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture dobio je 2004. godine Drago Labaš. Godišnje nagrade dobili su Petar Kovaček (za 1994.), Marijan Mikac (za 1999.), Stanko Toth (za 2001.), Ivica Kolarić (za 2004.), Ankica Hajsok (za 2005.), Zlatko Cesar (za 2005.), Stjepan Androlić (za 2007.) i Darko Tomašek (za 2008. godinu). Povelje Hrvatske zajednice tehničke kulture do sada su dobili Društvo inovatora varaždinske županije (za 1995.), Radio klub Ludbreg (za 2000.), Klub mladih tehničara Faust Vrančić VI. osnovne škole Varaždin (za 2001.), Klub mladih tehničara Osnovne škole Vidovec (za 2002.), Radio klub Varaždin (za 2002.), Klub mladih tehničara II. osnovne škole Varaždin (za 2003.), Učenička zadruga Arboretum Opeka Vinica (za 2003.), Klub mladih tehničara Osnovne škole Sveti Ilija (za 2005.), Grad Ludbreg (za 2006.), Elektrostrojarska škola Varaždin (za 2008.) i Foto klub Osnovne škole Vidovec (za 2008. godinu). Počasno zvanje mentor-savjetnik dobili su Jelka Grđan (za 2003.), Blanka Pazman (za 2003.) i Ivica Kolarić (za 2008.), a počasno zvanje instruktor-savjetnik Vlado Abičić (za 2003.), Darko Tomašek (za 2003.), Božidar Breški (za 2007.), Nenad Horvat (za 2008.) i Stanko Toth (za 2008.).
Zaključak
Tehnička kultura je dio opće kulture. Da bi se brojni naraštaji, od najmlađe do najstarije dobi, mogli baviti tehničkom kulturom nužno je imati klubove, društva, udruge i zajednice koji to organizirano provode. Za Grad Varaždin se zasigurno može istaknuti da je u čitavoj novijoj povijesti podržavao sve aktivnosti iz tehničke kulture koje su se javljale na ovim prostorima. Osiguravali su prostorne i materijalne uvjete prema mogućnostima što su aktivisti tehničke kulture znali vratiti brojnim uspjesima. Ime Varaždina često se našlo i izvan granica zahvaljujući upravo postignutim rezultatima koje postižu udruge tehničke kulture na smotrama, natjecanjima, izložbama i drugim vidovima aktivnosti. Stoga smatramo da bez obzira na sve promjene koje će uslijediti tehnička kultura ne bi smjela biti sporadična aktivnost već važan animator mladih ljudi kod odabira budućih zanimanja. Baviti se organizirano tehničkim aktivnostima smanjit će se broj onih koji podliježu brojnim porocima – alkohol, droga, skitnja… Tehnička kultura treba u svim programima javnih potreba naći svoje trajno mjesto.
Drago Labaš, prof.
Varaždin
Umirovljenik, aktivista tehničke kulture
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE GRADA VARAŽDINA – SAŽETAK
Zajednica tehničke kulture je nestranačka, nevladina i neprofitna zajednica udruga tehničke kulture i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe tehničke kulture. Zajednica potiče, promiče i skrbi o razvitku tehničke kulture na područjima gradova, županija i na državnom nivou. Omogućuje ostvarivanje zajedničkih potreba i interesa udruga tehničke kulture zbog kojih se u nju udružuju. Posebno brinu o javnim potrebama u tehničkoj kulturi koje se financiraju iz proračuna na lokalnoj i državnoj razini, a provode ih udruge i zajednice. Udruge tehničke kulture oblik su slobodnog udruživanja građana, a osnivaju se, ustrojavaju, djeluju i prestaju u skladu s propisima kojima se uređuje slobodno udruživanje građana.
Temeljni ciljevi djelovanja zajednica tehničke kulture su razvitak i promidžba tehničke kulture, poticanje na stvaralački i znanstveni rad, tehnički odgoj i obrazovanje, znanstveno i tehničko opismenjivanje, posebno mladih. Nadalje ciljevi su izražavanje i potvrđivanje stvaralačkih sposobnosti, znanja i vještina građana, posebno darovite i hendikepirane djece, inventivni rad, organiziranje natjecanja, smotri, izložbi i drugih vidova popularizacije tehničke kulture, te podizanje razine tehničke kulture kao dijela opće kulture.
Dakako, djelovanje Zajednice i njenih 14 udruga odvija se prije svega na područje Grada Varaždina, dok neke udruge djeluju i na području čitave Varaždinske županije. Aktivnosti Zajednice i njenih članica odnosi se prije svega na odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Sredstva koja su potrebna za ostvarivanje zacrtanih programa djelovanja ostvaruju se iz Proračuna Grada Varaždina, donacijama zainteresiranih poduzeća i uplatama građana za određene tečajeve. Sredstva se prije svega koriste za ostvarivanje programa tehničke kulture, a prema potrebi i za nabavku opreme i stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada.
Zajednica tehničke kulture Grada danas broji 14 članica i to: Automodelarski klub "Shelby" Varaždin, Društvo energetičara Varaždin, Društvo inovatora Grada Varaždina, Društvo inovatora Varaždinske županije, Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin, Foto-klub "Sloboda-VIS" Varaždin, Foto klub Varaždin, Kajak kanu klub "Varteks" Varaždin, Klub podvodnih aktivnosti "Drava" Varaždin, Modelarski centar Varaždin, Radioamaterska udruga „Sloga“ Varaždin, Radio klub Varaždin, Udruga za informatiku Varaždinske županije i "Vanima"–Studio animiranog filma Varaždin. Ukupno broje preko 800 članova.
Ključne riječi: zajednica, tehnika, kultura, udruge, stvaralaštvo, odgoj
Drago Labaš, prof.
Izlaganje na Znanstvenom skupu povodom
800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina.
Najprije se želim zahvaliti Hrvatskoj akademiji za znanstveni rad i Zavodu za znanstveni rad Varaždin što su po prvi puta u ovakvu manifestaciju uvrstili i tehničku kulturu. Tehnička kultura je dio opće kulture. Tehnika nas na svakom koraku okružuje. Da bi se brojni naraštaji, od najmlađe do najstarije dobi, mogli baviti tehničkim aktivnostima nužno je imati klubove, društva, udruge i zajednice koji to organizirano provode. Za Grad Varaždin se zasigurno može istaknuti da je u čitavoj novijoj povijesti podržavao sve aktivnosti iz tehničke kulture koje su se javljale na ovim prostorima. Osiguravali su prostorne i materijalne uvjete prema mogućnostima što su aktivisti tehničke kulture znali vratiti brojnim uspjesima. Ime Varaždina često se našlo i izvan granica zahvaljujući upravo postignutim rezultatima koje postižu udruge tehničke kulture na smotrama, natjecanjima, izložbama i drugim vidovima aktivnosti. Organizirano bavljenje tehničkim aktivnostima smanjuje se broj onih koji podliježu brojnim porocima – alkohol, droga, skitnja.
Ovdje ću iznijeti samo nekoliko podataka kako je to bilo i kako je danas u našem Gradu kada je riječ o tehničkoj kulturi..
1. Tehničke novotarije zainteresirale su pojedince iz našeg Grada i bliže okolice i davno prije drugog svjetskog rata. To se prije svega odnosilo na pojedinačno bavljenje automobilizmom, radiamaterizmom i zrakoplovstvom.
2. Ovdje je pak riječ o organiziranom bavljenju tehničkim aktivnostima. Tako već od 1946. godine u okviru Komisije „Tehnika i sport“ na području općine Varaždin djeluju društva i klubovi Narodne tehnike da bi 1948. godine bio formiran Gradski odbor Narodne tehnike. Na godišnjoj skupštini Gradskog odbora, koja je održana 12. ožujka. 1951. godine, prvi put doznajemo ime predsjednika. Bio je to Ivan Žmegač koji je u svojem referatu spominjao vozače automobila i motora, pilote, jedriličare, radioamatere, padobrance i kemičare. Kako je aktivnost Odbora pomalo zamrla 1955. godine ponovo je održana Osnivačka skupština Narodne tehnike kojoj su prisustvovali brojni predstavnici klubova i društava Narodne tehnike i predstavnici tadašnje vlasti. Referat o značaju tehnike podnio je Zvonko Tuđa koji je istaknuo potrebu da se duh tehnike širi u sve slojeve društva. Spomenuto je da je Narodna tehnika svestrana organizacija. U tom vremenu osnivani su novi klubovi i društva Narodne tehnike, među ostalim i Fotoamatersko društvo koji su bili učlanjeni u Općinsku konferenciju Narodne tehnike za područje Varaždina.
Varaždin je često bio domaćin najvećih natjecanja i smotri u tehničkoj kulturi. U Varaždinu su se održavale Republičke smotre i natjecanja astronomskih društava, radnika šumarstva, padobranaca, kajakaša, metalaca, astronautičkih i raketnih organizacija, mladih tehničara, a održano je i više nacionalnih izložbi fotografija. Posebnim manifestacijama obilježene su 40., 50. i 60. godišnjice tehničke kulture Hrvatske. Uz zadnju obljetnicu izdana je i posebna knjiga o razvoju i uspjesima tehničke kulture na području Varaždinske županije pod nazivom „Naše tehničke godine“ u kojoj su zastupljeni i svi klubovi i zajednica tehničke kulture s područja Grada.
3. Osnivačka skupština Zajednice tehničke kulture Varaždin u samostalnoj Hrvatskoj održana je 20. srpnja 1995. godine, kao slijednik Općinske konferencije Narodne tehnike. Osnivači su bili Klub podvodnih aktivnosti Drava, Društvo inovatora Varaždinske županije, Radio klub Varaždin, CB radioklub Sloga, Kajak-kanu klub Varteks, Fotosekcija Sloboda-VIS i Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin. Za prvog predsjednika izabran je Josip Levatić, kao predstavnik Radio kluba, a za tajnika Drago Labaš iz Društva pedagoga tehničke kulture Varaždin.
Dakako, djelovanje Zajednice i njenih 14 udruga s preko 800 članova odvija se na području Grada Varaždina, dok neke udruge djeluju i na području čitave Varaždinske županije. Aktivnosti Zajednice i njenih članica odnosi se prije svega na odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. Sredstva koja su potrebna za ostvarivanje zacrtanih programa djelovanja ostvaruju se iz Proračuna Grada Varaždina, donacijama zainteresiranih poduzeća i uplatama građana za određene tečajeve. Sredstva se prije svega koriste za ostvarivanje programa tehničke kulture, a prema potrebi i za nabavku opreme i stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada.
4. Početkom prosinca 2004. godine uz Dan Grada, a nakon više desetaka godina, članovima udruga tehničke kulture u Varaždinu ostvario se san. Dobili su na korištenje nove prostorije u Ulici Juraja Križanića 33. Prostorije od gotovo 500 kvadratnih metara im je dodijelio Grad Varaždin, a opremanje su pomogli Hrvatska zajednica tehničke kulture i Varaždinska županija. Tu je kvalitetne uvjete za rad dobilo desetak udruga i zajednica.
5. Na kraju želim spomenuti da je dobar volonterski rad u našim udrugama i zajednicama tehničke kulture prepoznat i na državnoj razini u samostalnoj Hrvatskoj. Najvišu Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić do sada je dobilo deset pojedinaca i deset klubova, odnosno pravnih osoba s područja Grada. Isto tako nagrade, povelje i počasna zvanja Hrvatske zajednice tehničke kulture s područja grada dobilo je ukupno 17 pojedinaca i udruga, od čega i jednu nagradu za životno djelo. Brojne nagrade stigle su u Varaždin i prije 1990
Tehnička kultura treba u javnim potrebama Grada Varaždina naći svoje trajno mjesto. Ne sumnjamo da će tako i biti.