Foto-klub "Sloboda-VIS" Varaždin
Početci organiziranog fotoamaterizma u Varaždinu
Prema dostupnim podacima početci organiziranog fotoamaterizma i njegovanja umjetničke fotografije u Varaždinu, javljaju se krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Vjerojatno su i ranije imućniji Varaždinci imali fotografske aparate kojima su bilježili svoja obiteljska događanja, putovanja ili planinarske izlete, fotografije su im izrađivali profesionalni varaždinski fotografi, pa su i ostale u obiteljskim albumima. Primjerice u Ivancu se fotoamaterski pokret počinje snažno razvijati još polovinom tridesetih godina zahvaljujući direktoru tamošnjih ugljenokopa Otokaru Hrazdiri, koji okuplja oko sebe i druge zaljubljenike u fotografiju, koji počinju njegovati i umjetničku fotografiju pa svoje radove šalju i na izložbe u zemlji i inozemstvu. Godine 1933. počinju čak izdavati i časopis «Galerija», mjesečnik internacionalne umjetničke fotografije i to na hrvatskom i njemačkom jeziku, koji uz stručne članke o fotografiji donosi i vrlo kvalitetne reprodukcije tada poznatih foto umjetnika iz mnogih europskih zemalja. Bio je to u ono vrijeme jedini takav časopis na području Hrvatske, no objavljeno je svega sedam brojeva.
Nakon Drugog svjetskog rata u organizaciji Narodne tehnike i u Varaždinu počinju se osnivati amaterska društva, s različitim djelatnostima s područja tehničke kulture, ponajprije radioamateri, zatim aviomodelari i naposljetku fotoamateri. Iako arhiva iz onoga vremena nažalost nije sačuvana, početak organizirane fotoamaterske aktivnosti može se zaključiti iz «Varaždinskih vijesti» , ma da ne i točan datum osnivanja. Naime, u svojemu broju 164 od 21.travnja 1949. u rubrici Narodna tehnika i pod naslovom «U Varaždinu je osnovano foto-kino amatersko društvo» donosi tekst iz kojega je vidljivo da je počela i takva aktivnost. Tek piše: «U okviru organizacije Narodne tehnike osnovano je ovih dana foto-kino amatersko društvo. Ono je osnovano s ciljem kao i sva ostala amaterska društva Narodne tehnike , da se u njemu stvaraju i osposobljavaju novi kadrovi, budući stručnjaci». Nažalost nema niti podataka o stručnim suradnicima, članovima organa Društva, niti o prostorijama u kojima će ono djelovati kao ni opremi za rad na fotografiji. Iz naslova je vidljivo da će zajedno djelovati fotoamateri i kino amateri, no iz daljnjeg teksta može se zaključiti da će fotoamaterima biti uz ostalo zadatak bilježiti gradska događanja potrebna za promidžbu tadašnjih aktivnosti u gradu a kino amaterima ponajprije - prikazivanje filmova na 16 mm projektorima po okolnim selima, pa je zapravo riječ o- kino operaterima.
Iz jednog teksta u istim novinama slijedeće godine, saznajemo da je službeni naziv «Klub foto i kino amatera Varaždin», koji se sudeći prema službenom pečatu koristio i polovinom pedesetih godina. Predsjednik kluba, vjerojatno prvi, bio je Slavko Šobot a klupske prostorije su se nalazile u zgradi na uglu Gajeve i Bakačeve ulice, pa su se tu održavali prvi tečajevi za fotoamatere početnike. Vodili su ih profesionalni fotografi koji su bili zaposleni u Fotografskom ateljeu «Zagorje» u vlasništvu organizacije ratnih vojnih invalida, smještenom na uglu Gundulićeve ulice i Franjevačkog trga, pa su tu mladi fotoamateri obavljali i prve praktične vježbe koristeći njihov foto laboratorij. Među predavačima osobito se isticao Karlo Kadoić, koji je aktivno u klubu djelovao i daljnjih
desetak godina.
Kasnije, (godina nije zabilježena) foto klub se seli u nove prostorije u Draškovićevoj ulici 3, gdje je uređen veliki foto laboratorij sa dva aparata za povećavanje, koji je mogao poslužiti i kao atelje za studijsko snimanje. Redovito se održavaju fotografski tečajevi za početnike a oni napredniji pokušavaju se baviti i umjetničkom fotografijom. Uz Karla Kadoića najaktivniji su Stanko Rodek, Karlo Kiš , Hinko Žerjav i Dane Kovačević i «vječiti tajnik» Ivan Međimurec. Oni u prvoj polovini pedesetih godina i vode sve aktivnosti kluba, koji postaje polako sve poznatiji i izvan Varaždina, u akcijama Saveza foto i kino amatera Hrvatske.
Prva izložba umjetničke fotografije u Varaždinu organizirana je zahvaljujući Foto klubu Varaždin (taj se naziv tada javlja prvi put) u listopadu 1956.godine. Naime, od 1954. u klubu djeluje Ivan Vrbanić, koji je ujedno i član Foto kluba Zagreb, gdje kao student počinje slati svoje radove na republičke i pokrajinske fotografske izložbe gdje biva i nagrađivan, pa i u Varaždinu priprema samostalnu izložbu koja je u prostorijama kluba održana od 14. do 24.listopada te godine, što je dalo poticaja i drugim članovima da se počinju više baviti umjetničkom fotografijom i slati svoje radove na izložbe van Varaždina. U svibnju 1957.godine Savez foto i kino amatera Hrvatske povjerava Foto klubu Varaždin organizaciju IV. Izložbe fotografije Hrvatskog Zagorja, koja je održana u prostorijama tadašnje «Fronte» u kojima sada djeluje TIVA – Tiskara Varaždin. Bila je to zapravo prva veća izložba fotografije u Varaždinu, kojoj su se odazvali članovi čak 25 klubova od kojih 12 iz područja Hrvatskog Zagorja, a izloženo je 198 fotografija od 111 autora. Članovi žirija bili su Petar Jagetić iz Ivanca, Jure Mažuran iz Zagreba i Julije Merlić iz Varaždina. Uz podosta klubova iz Zagreba, što je vidljivo iz kataloga, u Hrvatskom Zagorju u to vrijeme djelovali su klubovi u Ivancu, Krapini, Oroslavju i Varaždinu.
Zahvaljujući vrlo dobroj organizaciji ove izložbe, Foto klubu Varaždin bila je povjerena 1958.godine i VIII. Republička izložba fotografije koja je održana u velikoj koncertnoj dvorani kazališta, uz sudjelovanje autora iz cijele Hrvatske te gostiju iz drugih krajeva. O toj izložbi «Varaždinske vijesti» broj 648 od 31.srpnja donose opširnu kritiku mladog varaždinskog likovnog kritičara i novinara Armina Rijavca, što se smatra i prvim stručnim prikazom umjetničke fotografije u Varaždinu. Godine 1961. Klub ponovno organizira izložbu Hrvatskog Zagorja a u međuvremenu svake godine priređuje i Klupske izložbe svojih članova i gostiju, dobivši za te prigode čak i prostor Galerije slika. U sve to vrijeme brojni članovi kluba šalju svoje radove na izložbe diljem cijele tadašnje države, pa uz već spomenute javljaju se i mladi gimnazijalci među kojima Mladen Juričić, Darko Koržinek, Dragutin Weber i braća Miroslav i Vlatko Vrbanić.
Klub je imao podosta problema s prostorijama, pa je tako najprije preseljen u više nego skromne dvorišne prostore u dvorištu »Vino-voća» u Preradovićevoj ulici da bi krajem pedesetih godina dobio podrumske prostorije u Vrazovoj ulici 6. Tu je bila i najveća aktivnost a u klubu je djelovalo više od stotinu članova, fotoamatera koji su koristili sada već relativno dobro opremljeni foto laboratorij. Nažalost slijedi polako stagnacija u radu Kluba, jer neki aktivniji članovi odlaze na studije u Zagreb, stariji se povlače, sredstava je sve manje a negdje pod kraj 1963.godine iz organizacije Narodne tehnike dolazi prijedlog da se udruže Foto klub i Klub ljubitelja filma osnovan pri Narodnom sveučilištu «Braća Ribar». Prostorije kluba u Vrazovoj ulici Grad iznajmljuje privatniku za trikotažnu radionicu, a za uzvrat «udruženi» klubovi čiji su interesi posve različiti, dobiju dvije prostorijice na balkonu Kina «Park», posve nepodesne za klupske aktivnosti, koja tako polako zamire da bi se posve ugasla, na slijedećih desetak godina a nestaje i arhiva i oprema.
Nakon prestanka rada Foto kluba Varaždin, u gradu je zamro gotovo svaki organizirani oblik djelovanja fotoamatera. Jedino su, pa čak u nekim godinama i vrlo uspješno djelovale foto sekcije pri nekim Osnovnim školama u Varaždinu i okolnim mjestima, ponajprije zahvaljujući aktivnim nastavnicima iz predmeta Tehnički odgoj te nekolicini starih članova Foto kluba. Rezultati njihovoga rada bili su posebno vidljivi na natjecanjima Klubova mladih tehničara u organizaciji Narodne tehnike, pa su učenici pojedinih škola postizavali dobre rezultate i na republičkim natjecanjima. Tu se posebno isticala Peta i Prva osnovna škola u Varaždinu kao i Osnovna škola u Vinici. Nažalost mladi a talentirani fotoamateri po završetku osnovne škole nisu više imali prilike baviti se organizirano fotografijom s obzirom da u srednjim školama nisu djelovale foto sekcije osim jedno vrijeme u Rudarskoj školi.
Veliku fotografsku prazninu u Varaždinu, tek početkom sedamdesetih godina počinje popunjavati nova fotografska udruga, čija jezgra nastaje u Varaždinskoj industriji svile. Naime, u toj tvornici sindikalna i omladinska organizacija pokreće osnivanje foto sekcije i za početak okuplja već postojeće fotoamatere i zaljubljenike u fotografiju. Prema podacima iz «VIS.-ovog vjesnika» može se zaključiti da je osnivačka skupština foto sekcije održana 19.lisatopada 1973.godine, do koje je došlo ponajprije zahvaljujući činjenici što je u VIS-u tada bio zaposlen inž.Ivan Fluks, kemičar po struci a za vrijem svojega studija vrlo aktivan u organizaciji tehničke kulture zagrebačkog Sveučilišta, aktivan fotoamater pa čak i član Republičkog odbora Saveza foto amatera Hrvatske. U Upravni odbor novo formirane foto sekcije izabrani su Ivan Čukelj za predsjednika, Ivan Levanić za tajnika te članovi inž.Ivan Fluks, Svalina i Željko Kostović novinar «VIS-ovog vjesnika» zahvaljujući kojemu je ostalo i zabilježeno podosta podataka o radu sekcije iz toga vremena. Održani su i prvi tečajevi za početnike, najuspješniji radovi objavljivani su u tvorničkom listu, mali foto laboratorij uređen je u prostoru Društvenog doma tvornice gdje su održane i prve male izložbe fotografija a rad sekcije priključili su se i neki od članova bivšega Foto kluba Varaždin, među ostalima i Ivan Vrbanić, tada već iskusni foto amater i predavač instruktor na foto tečajevima.
Za daljnji razvoj ove foto sekcije značajna je bila činjenica da je u siječnju 1975.godine Varaždinska industrija svile prihvatila pokroviteljstvo nad Radničkim kulturno umjetničkim društvom «Sloboda», što je značilo i sufinanciranje njegove aktivnosti. To je omogućilo da foto sekcija mladih VIS-a postane jedna od sekcija RKUD-a koje od tada preuzima ime «Sloboda-VIS» a foto amateri konačno opet dobivaju svoj - Foto klub «Sloboda-VIS», ime pod kojim i danas djeluju. Nesumnjivo, tako formirani novi Foto klub nastavlja tradiciju i svojevrsni kontinuitet razvoja fotoamaterizma u Varaždinu koji je započeo Foto klub Varaždin, pa se s pravom može smatrati njegovim nasljednikom. Zanimljivo je da je sekcija postala normalnim članom krovne udruge Foto saveza Hrvatske, bez obzira što je djelovala tek kao jedna od sekcija unutar Kulturno umjetničkog društva, i da je gotovo redovito imala svoje predstavnike u rukovodstvima toga Saveza.
Da je foto klub uz svoju osnovnu ulogu obrazovanja članova, već od početka znatnu pažnju posvećivao njegovanju umjetničke fotografije, govori podatak da je već 1975. bio u prigodi organizirati svoju prvu značajniju izložbu umjetničke fotografije i njome se predstaviti građanima Varaždina. Naime, uz obilježavanje 70.obljetnice djelovanja RKUD-a
«Sloboda-VIS», foto klub je u Galeriji slika priredio međuklupsku izložbu fotografija na kojoj je od 25 foto klubova iz cijele tadašnje države izloženo 123 fotografija, autora od Radovljice u Sloveniji do Štipa u Makedoniji (kako piše tadašnji «VIS-ov vjesnik»). Uz tadašnje istaknute foto umjetnike, među nagrađenima nalazi se i ime mladog člana varaždinskog foto kluba Ivana Levanića, kasnije godinama jednog od njegovih najzaslužnijih članova. Predsjednik Foto kluba bio je u to vrijeme Stjepan Matanović, jedan od inicijatora preuzimanja VIS-ovog pokroviteljstva nad RKUD-om «Sloboda». Da su članovi Kluba bili aktivni sudionici i na drugim izložbama izvan Varaždina, govori i podatak da je njegov član a kasnije i predsjednik inž. Ivan Porga na prestižnom Jugoslavenskom kupu dijapozitiva u Beogradu l977.godine osvojio – prvu nagradu!
Niz od osam međuklupskih izložbi umjetničke fotografije, kroz koje su Varaždinci bili u prigodi pratiti suvremena dostignuća ovog oblika likovnog stvaralaštva, počinje 1978. godine, kada je prva takva izložba upriličena u povodu 5.obljetnice Kluba. Izložba je održana u prostoru Narodnog kazališta «August Cesarec» a obuhvaćala je tri teme: «Sport-radost-prijateljstvo», pod posebnim pokroviteljstvom VIS-ovog programa YASSA, te slobodna tema i dijapozitivi u boji. Bile su izložene čak 403 fotografije i dijapozitivi u boji, od 257 autora a izložba je po svojoj kvaliteti i odazivu autora imala prvi rang u skladu s Pravilnikom Foto saveza Hrvatske, kakvi su imale samo najprestižnije izložbe fotografija u tadašnjoj državi a i ostale izložbe ovoga varaždinskoga niza bile su kasnije istoga ili sličnog ranga. Tu se javljaju varaždinski autori Drago Brezovec, Zdravko Cirković, Ivan Fluks, Ivan Levanić, Davor Puttar, Ivan Rebernik, Srećko Ivezić i Ivan Plantak te Mladen Rihtarić i Ivica Vukotić a s dijapozitivima su zapaženi Miroslav Klemm, Slavko Jagačić, Drago Labaš i Milivoj Rihtarić.
Uz otvorenje te izložbe Foto klubu «Sloboda-VIS» dodijeljena je i plaketa «Boris Kidrič», u ono vrijeme najviše priznanje koje se dodjeljuje za naročite zasluge organizacijama Narodne tehnike Hrvatske, što na svoj način govori o aktivnosti u prvih pet godina njegovoga djelovanja. Klub tada broji šezdesetak članova kako iz VIS-a tako i iz grada i okolice, od kojih čak dvadeset sudjeluje na raznim izložbama umjetničke fotografije.
Redaju se dalje slične međuklupske izložbe fotografija 1979. godine pa zatim 1980, 1982, 1984, 1986. i 1988. godine čime je zaokružen ovaj niz izložaba zapažen po svojoj kvaliteti među autorima širom zemlje, pa se u Varaždinu pojavljuju i najpoznatija tadašnja imena umjetničke fotografije. Sve su izložbe imale reprezentativni postav, u prostoru Galerije slika ili u foajeu kazališta, a u žiriju koji je odlučivao o odabiru fotografija najčešće su bili ugledni majstori ili kandidati majstora umjetničke fotografije, uz ostale Vladimir Solariček, Bolto Ranilović i Radiša Mladenović poznati sportski fotoreporter. Naime, Foto klub «Sloboda-VIS» bio je u to vrijeme jedini klub u zemlji koji je organizirao fotografske izložbe tematski vezane uz sport, zahvaljujući pokroviteljstvu robne marke YASSA. Na tim izložbama javljaju se i neka nova varaždinska imena poput Darka Gorenaka, Kreše Đurića i Stanka Totha, od kojih je nekima poslije fotografija postala i profesija. Uz to Foto klub organizira i druge manje izložbe poput one «Sport u Varaždinu» ili tematsku izložbu «Varaždinski dani cvijeća» uz Sajam cvijeća, kao i povremene izložbe radova mladih članova. Uz 800.obljetnicu Varaždina organizirana je i vrlo uspjela izložba na temu «Varaždin moj grad» za koju je klub dobio visoko priznanje tadašnje Općine Varaždin. Nažalost, klub je radio u složenim tehničkim uvjetima jer nikada nije uspio namaknuti sredstva za opremanje pravoga kvalitetnoga foto laboratorija, pa se praktični rad odvijao u skučenom prostoru od desetak kvadratnih metara u prostorijama RKUD-a na Franjevačkom trgu ili pak je korišten foto laboratorij tadašnjeg Doma JNA čiji je službeni fotograf Jurica Rončević bio jedan od članova, predavač na tečajevima a u nekoliko navrata i predsjednik kluba.
Godina 1983. značajna je po tome što je zahvaljujući suradnji Foto kluba «Sloboda-VIS» Varaždin s Foto klubom Zagreb, najstarijim i najpoznatijim klubom u Hrvatskoj, bila u Varaždinu organizirana Međunarodna izložba fotografija, kao dio svjetski poznatog 21.po redu Zagreb salona, koja tradicija je sačuvana sve do danas pa je uz ovogodišnji 30. Zagreb salon naš Foto klub bio domaćinom i svoje 10.međunarodne fotografske izložbe, a kroz sve to vrijeme omogućio je Varaždincima da se upoznaju s najznačajnijim dostignućima na polju umjetničke fotografije u svijetu.
Uspješan start u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj
Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina stagnira aktivnost kluba. Dijelom zbog složene financijske situacije, smanjenog zanimanja početnika fotoamatera ali i zbog toga što je klub ostao bez svojega osnivača i najaktivnijeg pokretača i organizatora brojnih klupskih aktivnosti inž.Ivana Fluksa koji je umro 1988.godine. No nakon osamostaljenja Hrvatske, ponovno je porasla aktivnost kluba, kojemu je i 1992. godine povjerena organizacija «Dana hrvatske fotografije», prve velike akcije novoga Hrvatskoga fotosaveza Cijela je manifestacija izvanredno uspjela pa je tako Foto klub «Sloboda-VIS» ušao u povijest hrvatske fotografije. Od 22. do 25.listopada priređene su čak četiri izložbe: nacionalna izložba umjetničke fotografije «Varaždin 92», izložba fotografija na temu Domovinskoga rata pod nazivom «Dani rata» koja je prenijeta i u više zemalja Europe, samostalna izložba već tada svjetski poznatoga varaždinskog fotografa Stefana Lupina te foto-likovna radionica akademske slikarice Nade Orel, pod nazivom «Vaša sjena za povijest». Slijedeće godine klub je organizirao izložbu umjetničke fotografije na temu «Rat u objektivu» na kojoj su autori Darko Gorenak, Krešo Đurić, Ivan Levanić i Davor Želježić izložili fotografije nastale tijekom ratnih događanja na području grada i šire okolice Varaždina i koje su zajedno s fotografijama Ivice Dolenca i Davora Puttara bile podloga fotomonografiji «Varaždinski dani rata». Tih godina klubom rukovodi upravni odbor kojemu je uspješni predsjednik Stanko Toth, a klub i dalje organizacijski djeluje kao sekcija KUD-a «Sloboda-VIS» što će se kasnije pokazati kao poteškoća u njegovom daljnjem radu. Naime, dolazi vrijeme privatizacije u gospodarstvu pa time i u firmi glavnoga sponzora Varaždinske industrije svile, konfekcije i kišobrana koja se dijeli u tri samostalne firme čiji vlasnici uglavnom imaju manje afiniteta za sufinanciranje aktivnosti kako cijeloga KUD-a tako i foto kluba kao njegove sekcije.
Pored toga, mijenja se i ukupno zanimanje za fotoamatersku aktivnost. Naime, kao trend u svijetu pa tako i kod nas, sve se više potiskuje crno-bijela fotografija na račun fotografije u boji, mijenja se tehnologija gdje autori amateri samo snimaju a izradu fotografija povjeravaju stručnim laboratorijima, s obzirom na složenost postupaka i skupu tehnologiju. Time nestaje osnovna draž amaterskog bavljenja fotografijom, - od snimanja do gotove fotografije. Napreduje i tehnika fotografskih aparata uz uvođenje automatike i kod jeftinijih aparata, pa prestaje potreba za održavanjem fotografskih tečajeva za početnike, a uz to postoji i sve više literature – kako postati fotografski autodidakta. To također utječe i na smanjene broja članova u našemu klubu. Ipak, zahvaljujući predsjedniku kluba u to vrijeme Stanku Tothu inače najaktivnijem sudioniku na izložbama, i njegovim kontaktima s Hrvatskim foto savezom, u čijem je Izvršnom odboru naslijedio Ivana Vrbanića koji se povukao iz zdravstvenih razloga, klub i u tim godinama bilježi nekoliko značajnih aktivnosti, ponajprije okrenutih mladim fotoamaterima. Tako, među prvima u Hrvatskoj , 1996.godine organizira fotoradionicu «Sveti Nikola» za učenike varaždinskih osnovnih i srednjih škola, a godinu dana kasnije u Maruševcu i dvodnevnu radionicu s tridesetak mladih fotoamatera iz cijele Hrvatske čiji je rezultat izložba fotografija koja je predstavljena u desetak gradova Hrvatske.
Iz toga razdoblja bilježimo i međunarodnu izložbu fotografija «Varaždinski biennale '95», održanu u Galeriji Foruma mladih, na kojoj je predstavljeno stotinjak radova u crno-bijeloj i kolor tehnici a uz klubove iz Hrvatske sudjeluje u Foto klub Radovljica, s čijim članovima Foto klub «Sloboda-VIS» godinama uspješno surađuje pa i izmjenjujući kompletne izložbe. U žiriju su bili Zdenko Kuzmić (aktuelni predsjednik Hrvatskog fotosaveza), te Darko Sačić akademski slikar i Ivan Vrbanić iz Varaždina a varaždinski autori su Dubravko Darabuš, Kreško Đurić, Krešimir Geci, Živko Toplak, Krunoslav Sudec, Krunoslav Žulj i Stanko Toth. Praktički posljednja skupna izložba bila je ona pod nazivom «Varaždinsko biennale '98», održana u ožujku iste godine u prostoru Poslovnog centra «Coning». Bila je to ujedno i međunarodna izložba u kojoj su sudjelovali uz varaždinske autore i autori iz Foto kluba Radovljica u Sloveniji te CDA Foto kluba Graz u Austriji, s kojim je naš klub nešto ranije počeo surađivati. Uz već ranije spomenute varaždinske autore tu se javljaju i mlađi autori Darko Bobić, Saša Dvorski, Velimir Fiket, Tihomir Golub, David Juzbašić, Matija Kraljić te Danko Puttar i Darko Toth
I tada slijedi praktički potpuna stagnacija u radu kluba. Naime, u skladu s novim
Zakonom o tehničkoj kulturi, trebalo je foto klub registrirati kao samostalnu udrugu odnosno pravnu osobu, na čemu je inzistiralo rukovodstvo kluba prema preporuci Hrvatskog foto saveza, nasuprot rukovodstva KUD-a «Sloboda-VIS» koje je smatralo da klub treba ostati tek kao sekcija Društva, bojeći se ponajprije njegovog financijskog osamostaljivanja . Naime, kako je svaka aktivnost KUD-a svedena na minimum, jer su preostali samo «fotoamaterska sekcija» i sekcija likovnih umjetnika SULS, to im se ovakvo «zajedništvo» činilo jedinim rješenjem za daljnje kakvo takvo djelovanje. U međuvremenu dolazi i do posvemašnje promjene u rukovodstvu pa i u koncepciji rada Hrvatskog foto saveza . Po novom Statutu kao uvjet za članstvo u Hrvatskom fotosavezu postaje obvezna registracija svih udruga kao samostalnih organizacija, to je došlo do prekida svake veze našega foto kluba sa Savezom i pod kraj 1998. do posvemašnje stanke u radu kluba. Nažalost takvo rješenje onemogućilo je aktivnost i drugim foto udrugama koje su bile u sastavu kulturno umjetničkih ili primjerice planinarskih društava pa i kao dio tehničke kulture u školama. U međuvremenu tadašnji predsjednik našega kluba Stanko Toth s još nekoliko djelatnika u organizaciji Zajednice tehničke kulture a i uz preporuku Hrvatskoga fotosaveza potaknuo je osnivanje nove udruge Foto kluba Varaždin, pa je tako naš grad postao jedan od prvih gradova te veličine sa – dva foto kluba.
Foto klub «Sloboda-VIS» postaje samostalna udruga
Preostali članovi Foto kluba «Sloboda-VIS» odlučili su bez obzira na zaključak matičnog KUD-a, transformirati se u samostalnu udrugu tehničke kulture a u skladu s novim Zakonom o udrugama i Zakonom o tehničkoj kulturi, i na taj način postati samostalna pravna osoba i dalje jednakoga naziva, priznajući ipak svojim Statutom KUD kao svoju krovnu organizaciju. Tako je klub postao i dio Gradske i Županijske zajednice tehničke kulture te svojim programima rada stekao pravio na sufinanciranje iz njihovih proračuna, ali sa sredstvima više nije raspolagao KUD nego klub sa vlastitim žiro računom, što mu je omogućilo da i dodatno sa vlastitim sponzorima, realizira svoje programe. S obzirom da je u međuvremenu osnovan još jedan foto klub, koji se pretežno okrenuo radu s mladima organizirajući njihovo obrazovanje u suvremenom pristupu fotografiji i realizirajući takve programe Hrvatskog foto saveza, Foto klub «Sloboda-VIS» sada je krenuo u okupljanje starijih fotoamatera i profesionalnih fotografa koji se žele baviti umjetničkom fotografijom, slati svoje radove na izložbe a posebno raditi na popularizaciji umjetničke fotografije kroz organiziranje izložbi, i tako postati činilac ukupnog likovnog života Varaždina.
Osnivačka je skupština održana 27.srpnja 1999.godine uz dvadesetak nazočnih članova, kada je usvojen novi Statut te izabran peteročlani Izvršni odbor s Ivanom Vrbanićem predsjednikom i Željkom Hajdinjakom tajnikom te članovima Viktorom Plavecom, Krešom Đurićem i Darkom Gorenakom. Već u prosincu iste godine priređena je u Galeriji LUV-a uz potporu Varaždinskih vijesti te Zajednice tehničke kulture Grada i Županije reprezentativna Klupska izložba uz sudjelovanje 19 članova, čime je novo formirana udruga potvrdila svoju osnovnu programsku orijentaciju . Tada slijedi niz izložbi u skladu s godišnjim programima rada i raspoloživim financijskim sredstvima. U 2000.godini održane su četiri izložbe: najprije samostalna izložba fotografija Kreše Gecija zatim ugledne zagrebačke fotografske umjetnice Marije Braut s radovima na temu kazališne fotografije, te skupna izložba 12 akademskih slikara pod nazivom «Iza fotografije» a sve u suradnji i u prostoru Galerije «Zlati ajngel» te u prostoru Hrvatskog narodnog kazališta izložba članova Kluba a u povodu 95.-obljetnice Društva «Sloboda».
Slijedeće, 2001.godine organiziramo u Galeriji «Zlati ajngel» samostalne izložbe naših članova Kreše Đurića koji je zahvaljujući svojim radovima postao član Kraljevskog fotografskog društva u Londonu i Davora Puttara s čijim fotografijama po prvi put izlazimo pred likovnu publiku u digitalnoj tehnici. U istom prostoru slijedeće godine organiziramo samostalnu izložbu radova Branka Težaka, našega člana iz Ivanca, koji je još ranije stekao zvanje kandidata majstora umjetničke fotografije, a značajan je projekt i organizacija 9.međunarodne izložbe kao dijela 29.Zagreb salona, najpoznatije fotografske izložbe u Hrvatskoj.
Najaktivnija je 2003.godina kada u Galeriji «Zlati ajngel» organiziramo čak šest
izložbi. Ponajprije samostalnu izložbu fotografija Stanka Abadžića autora iz Vukovara, koji
nakon varaždinske održava izložbe u nekoliko velikih gradova Hrvatske. Slijedi samostalna
izložba fotografija Stefana Lupina pod nazivom «Svi moji anđeli», koja je ocijenjena
kao najznačajniji fotografski događaj te godine u Hrvatskoj a otvorena je istovremeno kada i
istoimena izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Pod kraj godine pripremili smo i
izložbu fotografija našega člana Tihomira Goluba zatim izložbu «Varaždinski fotoreporteri»
te samostalnu izložbu radova poznatog zagrebačkog umjetnika Luke Mjede. Prošla,
2004.godina također je donijela nekoliko značajnih projekata, od kojih posebno vrijedi
spomenuti u studenomu održanu 10.međunarodnu izložbu fotografija kao dio jubilarnoga
30.Zagreb salona ostvarenu u suradnji s Foto klubom Zagreb. Uz to samostalnu izložbu imao
je naš gost iz Čakovca Bojan Damiš, fotoreporter Večernjeg lista te Stjepan Špičko autor iz
Velike Gorice i Đani Celija iz Pule. Zahvaljujući suradnji voditelja Galerije «Zlati ajngel»
akademskog slikara Darka Sačića i našega Foto kluba, ta je galerija postala prestižni
fotografski izložbeni prostor , poznat širom Hrvatske, pa smo tako u mogućnosti naravno u
skladu s raspoloživim financijskim sredstvima omogućiti u Varaždinu gostovanje i uglednih
fotografskih majstora. Vrlo dobro je lani primljena i tematska izložba «Špancirfest 2004» koju
smo ostvarili u suradnji sa Turističkom zajednicom grada Varaždina uz sudjelovanje
Dubravka Darabuša, Kreše Đurića, Darka Gorenaka, Josipa Grđana, Željka Hajdinjaka,
Marka Jurinca, Denisa Pleića, Siniše Jovića i Ivana Vrbanića.
Ove godine KUD «Sloboda-VIS» obilježava 100.-obljetnicu svojega osnutka i gotovo
kontinuiranoga rada pa će i Foto klub dati svoj prilog ukupnosti programa proslave, ponajprije
jednom reprezentativnom međuklupskom izložbom te nekoliko samostalnih izložbi radova
naših članova. Nastojati ćemo povećati broj članova jer još uvijek ima nekolicina iskusnih
fotografa i fotoamatera za koje vjerujemo da im je stalo do promocije fotografije kao dijela
likovnog stvaralaštva. Naravno i financijski pripomoći kod realizacije samostalnih izložbi
naših članova fotoamatera, jer izrada fotografija za izložbe i nije baš jeftina, a umjetnička
fotografija kod nas nedovoljno prihvaćena i kao komercijalna. Na promjenu mišljenja,
vjerujemo, djelovati će i naše daljnje izložbe i ostali programi.
